Kako se 'štelio' novac za zapošljavanje?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dovoljno je bilo da je nezaposlena osoba prijavljena na biro samo dan prije objavljivanja javnog poziva, što ukazuje na to da mjere nisu bile usmjerene na posebne ciljne grupe dugoročno nezaposlenih osoba, koje su već godinama prijavljene na zavod za zapošljavanje. Navodi se to u izvještaju Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je proveo reviziju učinka o temi ''Upravljanje programima sufinanciranja zapošljavanja''.

Neprecizno postavljeni ciljevi

Kako navode revizori, upravljanje programima sufinanciranja zapošljavanja nije bilo učinkovito, niti je izvršena procjena stvarnih efekata utrošenog javnog novca u ove programe u promatranim godinama revizije.

''Neprecizno postavljeni ciljevi programa, nedovoljna efikasnost u realizaciji programa, neadekvatno usmjeravanje programa prema ciljanim grupama i nedovoljne aktivnosti praćenja efekata realiziranih programa ukazuju na to da postoji značajan prostor za unapređenje upravljanja ovim programima'', zaključili su revizori koji su pročešljali programe sufinanciranja zapošljavanja koje je kreirao i financirao FZZZ u razdoblju 2015-2018. godine.

Najviše sredstava uplaćeno je Vladi Hercegovačko-neretvanske županije 853.773 KM, a potom Općini Čapljina preko 361 tisuća KM, Općini Konjic 320 tisuća KM, Unis Ginex oko 318 tisuća KM...

Nalazi revizije ukazuju na to da nije osigurano efikasno upravljanje programima sufinanciranja zapošljavanja koji se realiziraju dugi niz godina i u koje su uložena značajna javna sredstva.

''Tako je FZZZ, u periodu 2015-2018. godine, od ukupno utrošenih cca 90,1 milijun KM za mjere aktivne politike zapošljavanja, sredstva u iznosu od cca 55,3 milijuna KM utrošio u programe sufinanciranja zapošljavanja'', navedeno je.

Više poslodavcima nego radnicima

Dodaje se kako realizacija programa nije bila u skladu s planiranim financijskim sredstvima, tako da je do kraja 2018. godine realizirano samo 55% planiranih sredstava za programe iz perioda 2015-2018. godine.

''Iako su programi sufinanciranja zapošljavanja prvenstveno trebali biti namijenjeni zapošljavanju teže zapošljivih i dugoročno nezaposlenih osoba, konstatirano je da programi nisu bili adekvatno ciljani i usmjeravani na zapošljavanje nezaposlenih osoba iz ovih ciljnih grupa. Analizom ciljeva poticajnih mjera u koje je uloženo najviše sredstava konstatirano je da su programi sufinanciranje zapošljavanja bili usmjereni na kratkoročno zapošljavanje nezaposlenih osoba (najčešće šest, odnosno 12 mjeseci) bez obzira na dob, period nezaposlenosti i ostale karakteristike nezaposlenih osoba. Tako je u mjere koje nisu imale definirane ciljne grupe („Prilika za sve“, „Sezonsko zapošljavanje“ i slično) u promatranim godinama utrošeno cca 31,7 milijuna KM, što predstavlja 57% od ukupno utrošenih sredstava u programe sufinanciranje'', naveli su revizori i dodali kako je analizom načina realizacije programa utvrđeno ''da su programi bili više orijentirani na poslodavce nego na nezaposlene osobe''.

Između ostalog, utvrđeno je kako se svake godine započinjalo s realizacijom novog programa sufinanciranje zapošljavanja, iako programi iz prethodnih godina nisu završeni.

Rezervacije

''Na ovaj način kontinuirano su planirani i realizirani novi programi, a da prethodno nije potvrđena opravdanost ulaganja u ranije započete, a nezavršene programe'', naveli su revizori.

Također, navedeno je kako su se javni pozivi zatvarali nakon što su poslodavci koji su se najbrže prijavili ''rezervirali'' planirana sredstva.

''Dostupne informacije ukazuju na to da su se javni pozivi često zatvarali za samo nekoliko minuta od njihove objave, zbog čega nije bilo omogućeno svim zainteresiranim poslodavcima da se prijave na Javni poziv i sudjeluju u programima sufinanciranje. Ovakvim načinom 'rezervacije' sredstava uskraćena je mogućnost da se od svih zainteresiranih poslodavaca (i onih koji nisu uspjeli aplicirati na Javni poziv) kvalitativnim odabirom izaberu oni poslodavci koji su spremni dugoročnije zaposliti nezaposlenu osobu iz ciljne grupe. Utvrđeno je da se, nakon provjere prijava i dokumentacije poslodavaca, događalo da FZZZ i službe konstatiraju da prijavljeni poslodavac ne ispunjava programom definirane uvjete, iako je 'rezervirao' sredstva programa'', stoji u izvješću.