Inflacija

I švicarska središnja banka podigla kamatne stope

Referentna kamatna stopa povećana je za 0,75 postotnih bodova, na 0,5 posto, objavio je SNB u priopćenju s današnje sjednice.
Gospodarstvo / Novac | 22. 09. 2022. u 17:20

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Švicarska narodna banka podigla je u četvrtak ključnu kamatnu stopu u pozitivno područje, prvi put od početka 2015. godine, pridruživši se grupi velikih svjetskih gospodarstava koja inflaciju pokušavaju obuzdati višim troškovima zaduživanja.

Referentna kamatna stopa povećana je za 0,75 postotnih bodova, na 0,5 posto, objavio je SNB u priopćenju s današnje sjednice.

Drugo uzastopno povećanje kamatnih stopa u skladu je s očekivanjima tržišta, primjećuje agencija Dpa.

Iz SNB-a su također signalizirali moguća daljnja povećanja.

"Ne može se isključiti potreba za daljnjim povećanjem referentne stope SNB-a kako bi se osigurala stabilnost cijena u srednjoročnom razdoblju", navodi se u priopćenju.

Također, spremni su po potrebi intervenirati na deviznom tržištu kako bi osigurali odgovarajuće monetarne uvjete, stoji nadalje u priopćenju, prenosi Hina.

Blago su ujedno podigli procjenu inflacije u ovoj godini, s 2,8 posto na tri posto. Procjena za 2023. podignuta je za 0,5 postotnih bodova, na 2,4 posto, a za 2024. za 0,1 postotni bod, na 1,7 posto.

U ocjeni stanja u gospodarstvu SNB ističe da će kretanja u predstojećem razdoblju vjerojatno oblikovati gospodarsko usporavanje u inozemstvu i dostupnost energije na matičnom tržištu.

SNB za ovu godinu prognozira rast BDP-a od oko dva posto, za otprilike pola postotnog boda slabiji nego što je do sada očekivao.

Japan solira

Japanska središnja banka u četvrtak je pak prvi put od 1998. godine intervenirala na deviznom tržištu kupnjom jena kako bi pružila podršku oslabljenoj domaćoj valuti.

Unatoč slabijem jenu BOJ je na današnjoj sjednici zadržao krajnje niske kamatne stope kako bi podupro krhki oporavak gospodarstva.

Japan tako ustraje u krajnje popustljivoj monetarnoj politici, za razliku od središnjih banaka drugih vodećih gospodarstava, uključujući američki Fed, Europsku središnju banku i britansku Bank of England, koje zaoštravanjem monetarne politike pokušavaju ukrotiti inflaciju.

Ministar financija Shunichi Suzuki odbio je otkriti koliko su potrošili na kupnju jena i jesu li druge zemlje dale suglasnost za taj potez.

Po protokolu, valutna intervencija zahtijeva neformalni pristanak japanskih partnera u skupini sedam najvećih svjetskih gospodarstava (G7), posebice Sjedinjenih Država ako Tokio intervenira u tečaj dolara prema jenu.

Pridružujući se Suzukiju na brifingu, zamjenik ministra financija za međunarodne poslove Masato Kanda rekao je da Japan ima "dobru komunikaciju" sa SAD-om, no odbio je reći je li Washington pristao na intervenciju.

Kopirati
Drag cursor here to close