Trese se

Burze pale, inflacija visoka, kamate rastu

Najveći tjedni pad tih indeksa od siječnja ponajviše je posljedica nepopustljivo visoke inflacije u SAD-u.
Gospodarstvo / Novac | 12. 06. 2022. u 09:25 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer inflacijski pritisci ne popuštaju, a središnje banke zbog toga povećavaju kamatne stope ili najavljuju da će to učiniti, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva, piše Hina.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 4,6 posto, na 31.392 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,1 posto, na 3.900 bodova, a Nasdaq indeks 5,6 posto, na 11.340 bodova. Najveći tjedni pad tih indeksa od siječnja ponajviše je posljedica nepopustljivo visoke inflacije u SAD-u.

Splasnule nade ulagača

U petak je objavljeno da su u svibnju potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle 8,6 posto, dok su analitičari očekivali isti rast kao u travnju, 8,3 posto. Zbog toga su splasnule nade ulagača da je inflacija u travnju dosegnula vrhunac te da će njezini pritisci popustiti, ali i nade da će američka središnja banka biti manje agresivna u zaoštravanju monetarne politike.

„Nakon ovog izvješća splasnula je nada da bi krajem ljeta mogla uslijediti stanka u povećanju kamata. Jasno je da Fed zaostaje u pokušajima da stavi inflaciju pod kontrolu”, kaže Jason Pride, direktor u tvrtki Glenmede.

Kako se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto. Očekuje se da će u lipnju i srpnju, a možda i u rujnu Fed dodatno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto.

Gašenje poticaja

Osim inflacije i povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih gospodarstava u svijetu. Zbog toga je od početka godine S&P 500 indeks u minusu više od 18 posto, pa je na rubu tržišta 'medvjeda', odnosno pada za više od 20 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, među ostalim, zbog toga što je i Europska središnja banka (ECB) signalizirala da uskoro započinje zaoštravati monetarnu politiku.

Nakon redovne sjednice, u četvrtak je ECB objavila da će u srpnju ugasiti poticaje gospodarstvu eurozone i po prvi put od 2011. godine podići ključne kamatne stope kako bi zauzdala inflaciju, koja se u eurozoni kreće na rekordnim razinama. Premda su se takve poruke očekivale, najava mogućeg većeg nego što se očekivalo povećanja kamata u rujnu pritisnula je tržište kapitala. A rast gospodarstva eurozone posljednjih se mjeseci usporava zbog visoke inflacije i rata u Ukrajini.

„Svjetska tržišta dionica našla su se pod pritiskom nakon poruka iz ECB-a i povećanja procjena inflacije u eurozoni. A kako cijene nafte i dalje rastu, nije još jasno je li inflacija dosegnula svoj vrhunac. Financijska su tržišta nervozna”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Londonski FTSE indeks skliznuo je prošloga tjedna 2,9 posto, na 7.317 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,8 posto, na 13.761 bod, a pariški CAC 4,6 posto, na 6.187 bodova. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, na 27.824 boda, piše Hina.

Kopirati
Drag cursor here to close