Tko i pod kakvim okolnostima može dobiti novac iz proračunske rezerve

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Državna, entitetske i županijske vlade su od 2010. godine podijelile nešto više od 93 milijuna KM iz proračunskih rezervi.

Iako je zakonom određeno da se ovaj novac troši za hitne i nepredviđene situacije, troškove međunarodnih sporova, financiranje novih institucija i grantove neprofitnim organizacijama, ministri su ga dijelili i pojedincima, tvrtkama i institucijama koje se već financiraju iz proračuna.

Revizori za poslovanje javnih institucija svake godine upozoravaju da se ovaj novac dijeli nenamjenski i da se zato moraju donijeti jasna pravila o tome tko i pod kakvim okolnostima može dobiti novac iz rezerve. Državni revizor Miro Galić kaže da se zbog toga svake godine ponavljaju isti problemi prilikom podjele ovog novca: ''Jednostavno, nemate pravila igre. Kad nemate pravila igre, nemate kriterij.'' Dodao je i da to znači da se dužnosnicima ostavlja na volju da novac dijele kako hoće.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pregledali izvještaje o izvršenjima državnog, entitetskih i županijskih proračuna, službene novine i revizorske izvještaje od početka 2010. do listopada 2013. godine.

Svi pronađeni podaci o trošenju proračunskih rezervi objedinjeni su u bazi podataka iz koje se vidi da je više od polovice ukupnog iznosa – oko 48,2 milijuna KM – podijelila Vlada Federacije BiH (FBiH). Najveći dio je dala resornim ministarstvima za koja su već izdvojena sredstva iz proračuna. Novcem iz rezerve su tako refundirana sredstva za Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), isplaćivane plaće zaposlenima u industrijskom poduzeću „Krivaja“ iz Zavidovića te davana pomoć umirovljenim pripadnicima Oružanih snaga BiH. Za neke milijunske iznose u izvještajima o izvršenju proračuna FBiH i ne piše točan razlog dodjele novca iz rezerve.

U istom periodu država je potrošila tri i po puta manje novca iz proračunske rezerve nego Federacija.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) je iz rezerve odobravalo isplate plaća Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužiteljstvu BiH, ali i odobravalo kupovinu opreme za institucije kojima je već osiguran novac iz proračuna.

Republika Srpska (RS) je najveći dio rezerve podijelila vjerskim zajednicama, pa je od 2010. godine više od 7,2 milijuna KM otišlo za izgradnje crkava i manastira te izmirenje obaveza u eparhijama, što je skoro polovica novca koji je RS podijelila iz proračunske rezerve.

Iznosi rezervi su svake godine drugačiji, ali nikada ne mogu biti veći od tri posto proračunskih prihoda. Dok je od 2010. godine najveću rezervu imala FBiH, Hercegovačko-neretvanska županija na raspolaganju nije imala ni marke za ovu vrstu potrošnje.