Proizvodnja u BiH je tijekom 2017. godine značajno rasla, ali zbog porasta potrošnje ukupan učinak je značajno umanjen, pokazuje Izvještaj o ekonomskom napretku Europske komisije za prvi kvartal ove godine, objavile su Nezavisne novine.

Naime, u izvještaju je navedeno da je ukupni porast ekonomije u 2017. iznosio samo 1,6 posto, ali da je proizvodnja u istom razdoblju rasla za tri posto, iz čega se jedino može zaključiti da je potrošnja porasla. U Europskoj komisiji su, također, napomenuli da je u 2015. i 2016. ekonomija rasla po stopi od tri posto, što je u skladu s rastom proizvodnje.

Na ove trendove djelomično je ukazano u dijelu izvještaja o fiskalnom razvoju, gdje je istaknuto da je javna potrošnja u trećem kvartalu 2017. ponovo počela rasti.

"To je posebno primjetno u oblasti grantova, subvencija i potrošnje na dobra i usluge, dok su plaće uglavnom zadržane na istoj razini", naveli su.

Po izvještaju se također može zaključiti da je većina proizvodnih grana, uključujući i industriju, rasla, ali da se reforme ne provode obećanom brzinom.

"Vlasti su 2. ožujka Povjerenstvu podnijele Plan ekonomskih reformi 2018 - 2020, koji predviđa rast od 3,4 posto u 2018. i 3,9 posto u 2020. Predviđeno je da državni prihodi dalje nastave rasti i da dosegnu 1,8 posto u 2020. najviše zahvaljujući snažnom smanjenju javne potrošnje. Realizacija ovih scenarija zavisit će o jasnom napretku poboljšanja investicijske klime u zemlji, javne uprave i posvećenosti reformama", navedeno je u izvještaju.

Iz ovog je vidljivo da Europska komisija izražava razine skepse prema uspješnosti realizacije Plana ekonomskih reformi i upozorava da samo snažno provođenje reformi može dovesti do njegove realizacije, navode Nezavisne novine.

Iz podataka koje je Europska komisija navela o deficitu proračuna vidljivo je i da je potrošnja u zadnjem kvartalu prošle godine nastavila rasti.

"Deficit se u četvrtom kvartalu pogoršao i u prosjeku za četvrti kvartal iznosi 4,7 posto bruto domaćeg proizvoda, uspoređujući a 4,3 posto u četiri kvartala prije rujna 2017. godine", naveli su.

U izvještaju se vidi da su glavni izvori rasta veleprodaja i prerađivačka industrija, koji doprinose s gotovo dvije trećine rasta, dok su poljoprivreda i šumarstvo tijekom 2017. godine doživjeli pad od 0,3 posto u odnosu na godinu ranije.

"Industrijska proizvodnja i maloprodaja u siječnju 2018. godine ukazuju na solidan rast u siječnju, gdje je industrija rasla po stopi od 8,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 15,6 posto maloprodaja", navode u izvještaju, uz napomenu da je u veljači došlo do manjeg pada.

Navedeni su i podaci o rastu zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti, ali je iz ovog izvještaja "nestala" konstatacija iz prethodnih izvještaja da je dijelom za ovaj trend zaslužna imigracija radno sposobnog stanovništva u zemlje EU.

"Rast broja registriranih zaposlenih ubrzava se u četvrtom kvartalu na 3,9 posto u usporedbi s 2,7 posto u trećem. To je dovelo do godišnjeg porasta zaposlenosti na 3,5 posto u usporedbi s 2,1 posto tijekom 2016. Glavni sektori rasta su prerađivačka industrija, građevinarstvo, ali i turizam. Broj registriranih nezaposlenih je također nastavio padati", istaknuto je.

Napominju da je nezaposlenost u 2017. godini manja za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, što je, kako ističu, 36.000 manje. Nezaposlenost mladih prema službenim statistikama, kako navode, ostaje na razini od 60 posto.

Saša Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da su poslodavci u RS predvidjeli mogućnost kako bi vlasti mogle povećati potrošnju i da su zato s njima potpisali memorandum da se dio sredstava vrati u privredu, umjesto da ide u potrošnju.

"Ne bi bilo nimalo dobro da se ti trendovi predizbornih investicija nastave i u idućoj godini. Vlastima pokušavamo objasniti kakve su posljedice ako gospodarstvo ne budemo spremali za monetarne mjere EU koje će uslijediti", rekao je.

Pročitajte još

Smanjila se poljoprivreda proizvodnja