Briga za okoliš

Šest ugljenih bazena u BiH je veličine 21.500 nogometnih stadiona

Gospodarstvo / Flash | 05. 06. 2015. u 12:02 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas na Svjetski dan zaštite okoliša, najveću prijetnju opstanku ljudske vrste predstavljaju klimatske promjene, priopćeno je iz SEE SEP, mreže organizacija civilnog društva iz jugoistočne Europe.

SEE SEP s partnerskim organizacijama Centar za zastupanje građanskih interesa i Centar za životnu sredinu u BiH, poziva vlade zemalja regije da reagiraju brzo i predaju ambiciozne i pravedne planove borbe protiv klimatskih promjena za predstojeći globalni sastanak o klimatskim promjenama koji će se održati u Parizu.

Glavni tajnik Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon u novembru prošle godine izjavio je da “lideri moraju djelovati” i da “postoji mit da će djelovanje protiv klimatskih promjena puno koštati, ali manjak djelovanja će koštati mnogo više”, s čime se i SEE SEP mreža slaže.

Predstavnici domaćih vlasti, fondacija za okoliš i UN, na Međunarodni dan zaštite okoliša su danas na press-konferenciji u Sarajevu istaknuli značaj internacionalne konferencije u Parizu, najavljene za decembar radi pravnog obavezivanja država u svrhu održavanja globalnog zagrijavanja ispod dva stupnja Celzija.

Cilj je dobrobit globalne životne sredine ugrožene sve vidljivijim posljedicama ekstremnih klimatskih događaja, na koja su decenijama prije upozoravali naučnici apelirajući da ljudski faktor utiče na klimatske promjene i ugrožavanje vlastitog okoliša.

Ako do 2050. godine emisija stalničkih plinova ne bude smanjena upola, prognoze za ubuduće nisu optimistične, rečeno je na press-konferenciji.

"Planeta umire i lijek nije u povećanju energetske efikasnosti već u smanjenju emisije CO2 do 2030. godine. Svaka članica Europske unije to mora učiniti. Bosna i Hercegovina mora zatvoriti mnogo termoelektrana jer ugalj ne treba tretirati samo kao prirodno bogatstvo već i kao prokletstvo. U prošloj godini je 6.000 ljudi umrlo od posljedica zagađenja'', kazao je na pres-konferenciji Garret Tankosić Kelly, direktor Fondacije SEE Change Net.

Priča o energetskoj efikasnosti na osnovu sadašnjih izvora nije dovoljna pa u sljedećih 15 godina treba preći na druge izvore energije - sunce, vjetar, napominje on.

Po završetku pres-konferencije su predstavnici UNDP-a i lokalnih vlasti iz više bosanskohercegovačkih sredina potpisali ugovor u okviru projekta Zeleni ekonomski razvoj, vrijednog 2,26 milijuna eura. Taj novac će biti upotrijebljen za sufinanciranje projekata energetske efikasnosti u lokalnim zajednicama.

Yuri Afanasev, rezidentni koordinator UN, naglašavajući značaj predstojeće, konferencije u Parizu o klimi i okolišu, rekao je i da su današnji potpisani ugovori nastavak pomoći vlastima u BiH da se bore s efektima koje javni sektor ima na klimu.

Safet Harbinja, direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, naglašava da je 106 milijuna KM uloženo od osnivanja tog fonda u projekte lokalnih zajednica vezane za otpadne vode, zagađenja zraka i slično.

Istodobno, EFEKT mreža za okolišno prihvatljivu energiju apelira i ponovo upozorava da Bosna i Hercegovina još ne ispunjava obveze preuzete prema energetskoj zajednici, a prije svega prema svojim građanima koji žive u zagađenim područjima.

''Dok udišemo, zabrinjavajuću koncentraciju otrovnih materija, podsjetimo se da je BiH 2005. godine potpisala Sporazum o energetskoj zajednici, a stupanjem na snagu 2006., postala obvezna ispuniti obveze da bi, između ostalog ''...poboljšali situaciju u oblasti okoliša u svezi s mrežnom energijom i uz to vezanu energetsku efikasnost, te povećali korištenje obnovljive energije...'', navodi se.

U priopćenju za javnost u povodu 5. lipnja Svjetskog dana zaštite okoliša/životne sredine precizira se da se u BiH 72 posto energije proizvodi iz fosilnih goriva, uglavnom iz uglja.

''Šest ugljenih bazena zauzima prostor veličine 21.500 nogometnih stadiona (14.000 hektara), površina zemljišta za odlaganje pepela i šljake samo iz dvije termoelektrane u Tuzli i Kaknju je veličine 9.230 nogometnih stadiona (6000 hektara). Naše podzemne i površinske vode su zagađene, eko staništa uništena, a kvaliteta zraka posebno u zimskom razdoblju alarmantno loša'', ističe se.

U gradovima koji imaju visok stupanj zagađenja zraka mortalitet je veći za 15 do 20 posto u odnosu na gradove gdje je zrak značajno čistiji.

Kopirati
Drag cursor here to close