Putin želi ukrajinsku naftu i plin?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok zapadni i ukrajinski diplomati upozoravaju na mogućnost da bi rusko pripojenje Krima mogao biti tek početak i strahuju od velike ruske invazije na jugu i istoku Ukrajine, a možda i šire, postavlja se pitanje zašto ruski predsjednik Vladimir Putin to radi.

Pripojenje Krima Putina bi moglo stajati milijarde dolara , s obzirom na pad ruske burze i rublje koju je ruska središnja banka morala poduprijeti s 12 milijardi dolara, a možda i daleko više ako Zapad uvede stroge sankcije.

Putin tvrdi da želi zaštititi etničke Ruse od krajnje desnih elemenata novih vlasti u Kijevu, a spominje i povijesne veze Krima s Rusijom te rusku Crnomorsku flotu, no ostavljajući po strani strateške i ideološke argumente zapadni analitičari ističu da su u igri i nafta i plin.

Anektirajući ukrajinski teritorij uz Crno more, Putin zapravo anektira prava na ugljikovodike koji bi mogli biti pronađeni u tom području, piše EUobserver, a prenosi Hina.

Postoje, naime, naznake da Crno more skriva veliko bogatstvo, a rezerve jeftinog plina iz Sibira se smanjuju.

Energetske tvrtke poput ExxonMobila, Chevrona, Shella, Repsola i Petrochine počele su izražavati interes za suradnju s Kijevom u istraživanju tih potencijala. Već su pronašle zanimljiva ležišta u blizini ruske crnomorske luke Novorosijsk te u rumunjskim područjima. Trans Euro Energy pronašao je čak komercijalno iskoristive rezerve plina pod krimskim kopnom.

Zauzimanjem Krima Putin će osigurati da ruski Gazprom nadzire iskorištavanje tih ležišta i učvrstiti ruski monopol na izvoz energenata iz tog područja.

U tom kontekstu treba promatrati i krimsku luku Sevastopolj. To je dobra baza za rusku Crnomorsku flotu, ali je ujedno i luka s dubokim morem koja može servisirati velike operacije podvodnog bušenja.

Uz to, na Krimu se nalaze tri velike solarne elektrane.

Velika ukrajinska bogatstva

Atributi istočne i južne Ukrajine još su veći.

Na tom području nalazi se većina ukrajinskih rezervi prirodnog plina, kao i izvozni terminali u luci u Odesi, vojno brodogradilište u Nikolajevu, naftna rafinerija, kemijske tvornice, silosi za izvoz žita, hidroelektrane, dvije od najvećih nuklearnih elektrana u Europi te velike zalihe magnezija, ugljena i željeza.

Tomu treba dodati i da bi Putin uštedio 20 milijardi dolara kada bi plinovod Južni tok sagradio preko Krima umjesto ispod Crnog mora.

Ukrajina uz sva ta bogatstva ima dobro razvijenu znanstvenu i industrijsku osnovicu i snažan vojno-industrijski kompleks, a bila je duboko integrirana u sovjetsko gospodarstvo, osobito na području poljoprivrede i obrane.