Provjeru transakcija prema BiH počele vršiti 32 zemlje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon što je Odbor stručnjaka Vijeća Europe za evaluaciju borbe protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti (MONEYVAL) u lipnju objavio Deklaraciju o neusklađenosti po pitanju sprječavanja pranja novca, već su 32 zemalje od svojih financijskih institucija zatražile uvođenje pojačanih provjera transakcija s fizičkim licima i financijskim institucijama u BiH.

Neke od njih su Austrija, Slovenija, Albanija, Cipar, Francuska, Crna Gora, Rusija, Srbija, Rumunija, Poljska, navodi portal eKapija.

Proces tihog isključivanja Bosne i Hercegovine iz do sada ustaljenih međunarodnih tokova novca je sve prisutniji, kažu u Udruženju banaka u BiH.

"To se ogleda kroz jednostrano zatvaranje računa u inozemstvu, odbijanje izvršenja transfera prema BiH, ograničenosti pristupa komercijalnim kreditima i garancijama itd. Obzirom da se radi o problematici koja je vezana za diplomaciju i nacionalne diskrecije statistički podaci nisu dostupni", kaže za eKapija.ba Samir Lačević, voditelj za bankarske poslove, edukaciju i trening Udruženja banaka.

Navodi kako će ovo neizvršavanje međunarodno preuzetih obaveza od strane Parlamenta BiH imati sve veće posljedice po ekonomiju i ukupan životni standard u BiH.

Tome u prilog ide i činjenica da izmjene Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, koje su bile jedan od uvjeta MONEYVAL-a kako naša zemlja ne bi dospjela na crnu listu globalnog tijela za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma Financial Action Task Force (FATF), još uvijek nisu usvojene.

Kakva će sudbina zbog toga zadesiti našu zemlju, mogli bismo saznati već za nekoliko dana. Naime, za 15. rujna planirano je održavanje plenarne sjednice MONEYVAL-a, na kojoj bi trebalo biti govora o BiH i mogućem stavljanju zemlje u ICRG proces za nekooperativne zemlje.

Stavljanjem BiH na ovu listu, slanje novca iz inozemstva će biti kompliciranije jer će sve financijske institucije iz svijeta raditi dubinsku kontrolu transakcija kako bi provjerili je li novac opran ili namijenjen za kriminalne svrhe.

Takvo postupanje u velikoj mjeri će usporiti novčane transakcije, a moglo bi doći i do poskupljenja kapitala. To bi se moglo odraziti i na investiranje i kreditni rejting što neće biti nimalo pozitivno za našu zemlju koja bilježi već u prvoj polovici ove godine bilježi pad investicija od 67,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.