Nivo prezaduženosti bh. stanovništva počeo opadati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rolf Behrndt, rukovoditelj Odjela za pružanje savjetodavnih usluga na financijskim tržištima u istočnoj Europi i centralnoj Aziji Međunarodne financijske korporacije (IFC), članice grupacije Svjetske banke, izjavio je u intervjuu za Agenciju FENA  da je studija koju je IFC radio prije nekoliko mjeseci pokazala da je nivo prezaduženosti bh. stanovništva počeo opadati, kao i da je mikrofinancijski sektor glavni izvor financiranja u ruralnim područjima.

Pojasnio je da se neposredno nakon globalne financijske krize, 2009. godine, pojavilo višestruko zaduživanje, što je predstavljalo veliki problem jer su ljudi bukvalno počeli živjeti od kredita, ali ni ta pojava više nije tako izražena.

''Sve do početka krize mikrofinanciranje je smatrano velikim uspjehom, ali onda je došlo na loš glas i mikrofinancijske organizacije su optuživane za razne stvari, možda ne uvijek sasvim opravdano, jer se problem odnosio na čitav financijski sektor. Kako kriza popušta, mikrofinancijske organizacije predstavljaju ključni izvor financiranja za ruralno stanovništvo koje ta sredstva koristi za preživljavanje'', rekao je Behrndt.

Istaknuo je da je i stanovništvo Bosne i Hercegovine postalo 'zrelije' i na odgovorniji način koristi financije, jer su prije 10 godina krediti smatrani samo dodatnim izvorom prihoda i nije nikakva tajna da je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja koje su bile najviše pogođene prezaduženošću.

''Novina je da su općine počele pružati podršku stanovnicima u vidu kreditnog savjetovanja ili financijskog opismenjavanja, tako da ljudi kredite više ne smatraju samo dodatnim izvorom prihoda već puno bolje razumiju svoje obaveze. Također, mnoge mikrofinancijske organizacije sujeluju u SMART kampanji, odnosno obvezale su se da će sredstva nuditi u skladu s najboljim praksama mikrofinanciranja'', naglasio je Behrndt.

Dodao je da je riječ o kampanji koju su pokrenule međunarodne donatorske institucije i mikrofinancijske agencije radi uspostave standarda odgovornog kreditiranja.

''Među najvažnije standarde spadaju predstavljanje pravične prakse naplate, odnosno da nećete zvati dužnike i prijetiti im, pogotovo ne u pola noći, drugi je da će potencijalnom klijentu biti prezentirana realna kamatna stopa, a tu je i pravilna procjena klijenata i neposuđivanje onima koji nemaju mogućnosti da vraćaju'', naveo je Behrndt.

Podcrtao je da je kampanja globalna i da se u okviru nje vrši certificiranje putem agencija koje procjenjuju u kojoj mjeri mikrofinancijske organizacije ispunjavaju ove standarde, ukazuju im gdje postoji prostor za unapređenje i nakon šest mjeseci, ako je sve ispunjeno, izdaju certifikat.

''Do sada je u svijetu certificirano 14 mikrofinancijskih organizacija od kojih su tri u Indiji i tri u Bosni i Hercegovini, što pokazuje da ova zemlja poduzima odlučne korake da popravi situaciju u sektoru'', rekao je Behrndt.

On tvrdi da je teško reći ko je kriv za prezaduženost, jesu li to ljudi koji su uzimali kredite ili institucije koje su ih odobravale, ali smatra da institucije u svakom slučaju mogu učiniti napor da budu odgovornije pri kreditiranju.

''Činjenica je da su nakon globalne krize sve financijske institucije postale mnogo opreznije, uključujući i banke, a i stanovništvo je postalo odgovornije i ne uzima olako kredite. Prezaduženost se obično pojavljuje kad postoji previše optimizma i kod onih koji uzimaju i kod onih koji odobravaju kredite, a nijedna strana ne prepoznaje znake upozorenja o potencijalnim negativnim promjenama ekonomske situacije. Ono što sada možemo uraditi jest da pokušamo poboljšati situaciju i izbjeći ponavljanje istih grešaka, što je svima u interesu'', istaknuo je Behrndt.

Po njegovom mišljenju, sektor mikrofinaciranja u BiH se konsolidirao i sada je stabilan, a njihova studija je pokazala da postoji potencijal za rast u skladu s rastom BDP-a, odnosno na nivou od oko pet posto.

Također, navodi da je studija pokazala da je ova vrsta financiranja jako važna ako se sredstva koriste u produktivne svrhe, pogotovo u ruralnim krajevima gdje je ljudima otežan pristup bankarskim kreditima.

''Osim toga, ovi krediti se redovno vraćaju i nema slučajeva nemogućnosti vraćanja, a zato smo i osigurali provođenje studije jer je bilo dosta optuživanja sektora mikrofinanciranja, te smo željeli vidjeti realno stanje stvari. Glavni zaključak je da postoji prostor za mikrofinaciranje, posebno u ruralnim sredinama gdje se ta sredstva više koriste za produktivne svrhe, ali i za preživljavanje, dok se u urbanim sredinama više koriste za potrošnju i onda mikrofinanciranje ne opravdava svoju ulogu'', kazao je Behrndt.