''Ovdje nije riječ o solarima, mi ovdje pričamo o nezakonito urađenom Prostornom planu grada Mostara i mi tražimo Javnu raspravu'', rekao je Džemal Kodro, mještanin naselja Gubavica na uličnoj akciji održanoj u Mostaru u ponedjeljak.

Izmjene Prostornog plana

Naime, građani iz sedam naselja Grada Mostara (Miljkovići, Kozice, Međine, Gubavica, Pijesci, Planinica, Prigrađani) okupljeni u neformalnu grupu građana ''Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru'' su još jednom pozvali lokalne i županijske vlasti da zaštite interese građana te izvrše izmjene Prostornog plana kojima će se postojeća postrojenja izmjestiti na lokacije što dalje od naseljenih mjesta.

U razgovoru s medijima na Španjolskom trgu ističu da Gradska administracija Mostara, često i u suprotnosti sa zakonom, mijenja prostornu dokumentaciju, a županijska daje koncesije bez organiziranja javnih rasprava, pa se nerijetko događa da građani prigradskih naselja budu dovedeni u situaciju da se neposredno uz njihova imanja na državnom zemljištu nenajavljeno, bez njihove suglasnosti i uključenosti, otvaraju kamenolomi ili elektroenergetski objekti.

Grad ne odgovara na zahtjeve

''Procedura koja se treba ispoštovati, nije ispoštovana, to nije rađeno u skladu sa strukom i u skladu sa zakonom. Zato smo ovdje. Redovno se obraćamo Gradu i oni redovno ne odgovaraju na primjedbe, mogućnosti da se sastanemo itd. Mještani naselja Pijesci i Gubavica su izradili jednu peticiju, i uputili smo pismo s opširnim obrazloženjem gradonačelniku i predsjedniku GV Mostara, vijećnicma – ali nikad nismo dobili odgovor'', rekao je Kodro okupljenima u ponedjeljak.

Objašnjavajući detaljnije, kažu da su npr. Gubavica i Pijesci ugroženi jer je to II agrozona, odnosno radi se o poljoprivrednom zemljištu koje je, kako tvrde - ''Grad Mostar samovoljno stavio u Prostorni plan ne pitajući nikoga.''

Kodro naglašava i da čelni ljudi Grada Mostara ''pokušavaju cijelu priču odvesti u drugom pravcu, izvan struke i izvan zakona, neargumentiranim objašnjenjima.''

Prenamjena zemljišta, tko je dozvolio?

Dodatno, mještani ističu i da se prenamjenom zemljišta iz šumskog ili poljoprivrednog u građevinsko zemljište krši Zakon o privremenoj zabrani upravljanja državnom imovinom koji je donio Visoki predstavnik za BiH još 2005. godine.

''Grad stalno izdaje dozvole, jer su to veliki projekti. Na granici između Gubavice i Pijesaka čovjek je kupio 300 dunuma, odnosno uništio 300 dunuma, kupio zemljište i radi. To je II agrozona, na koji način je dobio prenamjenu tog zemljišta u građevinsko i tko mu je dao dozvolu, je li ili nije – to je pitanje. Ja sam otišao u Zavod za zemljište HNŽ i tamo sam dobio informaciju da čovjek još nije dobio tu dozvolu, jer u njihovim kartama stoji da je to još šuma'', ispričao je mještanin Gubavice.

Vihovići i Cim 'posebno osjetljivi'

Zdenka Krešić, također mještanka jednog od ugroženih naselja, ističe da se prije svega traži poništenje Prostornog plana, a koji je donesen 2012. i na osnovu kojeg se izdaju sve dozvole.

''Na prostoru Planinice npr. ima prostora i nismo protiv toga, ali tamo gdje neće smetati nikome. No, ono što je sad ucrtano je neprihvatljivo. Ide preko cesta koje smo mi našim novcima radili, preko obradivih površina, siječe cestu za repetitore, ljudima koji imaju tu svoju zemlju presijeca puteve…mislim da je to netko ucrtao, pa ako prođe prođe. Tražimo da se provede procedura za novi Prostorni plan koji bi uvažio i našu imovinu, državnu imovinu, zadovoljio ekologiju …Dakle, želimo javne rasprave, studije energetske učinkovitosti…'', rekla je Krešić.

U obraćanju medijima posebice je istaknula ''osjetljivost građana naselja Cim i Vihovići''.

''Mi smo u Vihovićima posebice osjetljivi, jer 60 godina je rudnik devastirao Cim i Vihoviće, više od 70 kuća je u ime državne imovine i nekih viših interesa, izbrisano s lica zemlje. Sada tim istim ljudima koji imaju svoju čukundedovinu na Planinici zabranjuje se pristup'', dodala je.

Stanovništvo će se raseliti

Osim toga građani su ukazali i na poteškoće s kojima se svakodnevno, godinama susreću mještani ovih naselja. Posebno napominju da je od čitavog Mostara, jedino u naseljima Gubavice i Pijesaka postavljena "prostorna markica" za ovu namjenu na privatno poljoprivredno zemljište, na preko 1000 hektara.

Realizacijom Prostornog plana, Grad Mostar će ovaj plato pretvoriti u elektranu, a stanovništvo raseliti, mišljenja su mještani.

''Gradonačelnik stalno govori da su prostorne markice velike i da nije uredu da se solari grade ljudima ispred kuća. Svjesni su da ovaj Prostorni plan nije urađen u skladu sa strukom, a ni po zakonu –no, oni i dalje izdaju dozvole, krše zakon. Prinuđeni smo ispitati zakonitost Prostornog plana Grada Mostara, je li zakonit ili ne. Pitamo se kako je bilo moguće donijeti Prostorni plan bez građana Mostara'', zaključio je Džemal Kodro.

Dokumentacija stara 11 godina

Imajući u vidu sve navedeno, mještani jednoglasno poručuju da nisu protiv investicija, ali su uvjereni da izgradnja solarnih postrojenja na brdima iznad njihovih kuća drastično ugrožava njihov životni prostor, kvalitetu života, sigurnost, kao i egzistenciju, s obzirom na to da se većinom bave poljoprivredom i stočarstvom.

Zbog svega toga smatraju da se u ovom trenutku dodjela zemljišta za izgradnju energetskih objekata radi stihijski na temelju planske dokumentacije stare 11 godina i bez pravog uvida u stvarno stanje na terenu koje je značajno izmijenjeno povratkom ljudi na prijeratna prebivališta.