Ekonomski izazovi za novu vlast ostaju isti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Iako je u okviru sadašnjeg stand-by aranžmana ostvaren određeni napredak, mislim da je fer reći kako bi prioriteti novih vlada trebali biti slični izazovima s kojima su suočavali njihovi prethodnici. Konkretno, prioriteti bi svakako trebali obuhvatiti održavanje fiskalne discipline i napredovanje u reformi javnog sektora radi smanjenja veličine vlada te poboljšanje strukture rashoda, očuvanje stabilnosti financijskog sektora u kontekstu valutnog odbora (currency boarda) i intenzivnije strukturalne reforme radi unapređenja poslovne i investicione klime, što bi podržalo rast, investicije i otvaranje novih radnih mjesta'', rekao je za Agenciju Fena rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Ruben Atoyan, odgovarajući na upit koji bi to prioriteti narednih saziva vlada u BiH trebali biti kada je riječ o ekonomiji.

Da bi postigli ove ciljeve, smatra Atoyan, potrebno je poboljšati koordinaciju nacionalne politike.

Po mišljenju rezidentnog predstavnika MMF-a u BiH, jačanje poslovnog okruženja je ''kritični faktor ne samo za BiH već i za regiju i predstavlja važan element razvojne strategije za bh. ekonomiju''.

''Zato je potrebno poduzeti mjere na širem frontu, uključujući mjere u oblasti korporativnog upravljanja, vlasničkih prava i izvršavanja ugovora, reforme javne uprave i smanjenja "birokracije", zakona o stečaju i politika konkurentnosti. Privlačenje izravnih stranih ulaganja, dalja integracija u globalne lance ponude, van europskog tržišta, također, te kretanje unutar ovih lanaca prema aktivnostima veće dodatne vrijednosti, će svakako biti odlučujući faktori za mogućnosti rasta. U BiH su potrebne zakonske reforme i reforme javnog sektora kako bi općenito unaprijedili i poboljšali upravljanje'', rekao je Atoyan.

Također, smatra, fiskalna konsolidacija je imperativ koji treba ostvariti kroz racionalizaciju prekomjerne javne potrošnje na svim razinama vlasti, kroz poboljšanje strukture javnih rashoda (prebacivanjem sredstava iz tekuće potrošnje u investicije u infrastrukturu) te kroz mjere usmjerene na jačanje poreznih uprava i provođenje porezne discipline.

To je, smatra Atoyan, od posebnog značaja s obzirom na to da demografski pritisak ukazuje na potrebu za finaliziranjem reforme mirovinskih sustava.

''Visoka razina nekvalitetnih kredita naglašava koliko je potrebno imati snažnu i neovisnu superviziju bankarskog sektora, zatim unaprijediti stečajni okvir i reforme sudstva. Oživljavanje kreditnog rasta i omogućavanje većeg pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća je i dalje od ključnog značaja. Potrebno je stimulirati i veće učešće na tržištu rada i manji nerazmjer između ponude i potražnje radne snage, uz primjenu politika aktivnog tržišta rada, gdje je to primjereno. Također, potrebno je provesti institucionalnu reformu kako bi smanjili dualnost između zaposlenosti u formalnom i neformalnom sektoru, odnosno privremene zaposlenosti, pružajući istovremeno podršku ugroženim kategorijama društva'', kazao je Atoyan u izjavi za Agenciju Fena.