Dolina Neretve: Trešnje deficitarne; s plasmanom nema problema

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U najvećem plantažnom voćnjaku trešanja u Hercegovini u vlasništvu čapljinskog „Agroherca“ u Gabeli, u tijeku je berba trešanja.

Radnike ove tvrtke zatekli smo u branju i sortiranju plodova. Agronom Željko Prce, tehnički direktor tvrtke o tekućoj sezoni kaže: ''Ovo su prvi plodovi koje plasiramo na tržište. Godina je bila izuzetno nepovoljna za sve voćne vrste, a posebice za trešnju.

Mi smo izlaz našli u novom sortimentu koji je trenutno na tržištu, beremo sada sileste, to je kvalitetna rana sorta krupnih plodova, kojoj treba duži vremenski period da prorodi, ali kad prorodi onda je to kvaliteta. Berbu smo započeli prije pet dana, a problema s plasmanom nema.“

- Što je s trešnjama ove godine, proizvođači se žale - plodovi su sitni, rano pucaju…?

''Godina je izuzetno nepovoljna, a onda je tu i izbor sortimenta. Najčešće sorte kod nas su burlat ili lionska rana, koja ove vremenske prilike nije mogla izdržati. Drugi problem je sama oplodnja, pa su trešnje ili prerodile, plodovi sitni i pucaju ili su slabo rodile uslijed vremenskih uvjeta koji pčelama, radnicima koje ne plaćamo, nisu omogućavali rad'', govori Prce.

- Zime praktično nije ni bilo, a trešnje su kasnije, zašto?

''Imate sorte koje traže duži stadij mirovanja, odnosno niže temperature, to je prisutno kod većine voćnih vrsta, pa tako ove godine iznenađenje ne treba biti slabiji urod recimo marelice. Voću treba period 'jarovizacije', a praktično ga nije bilo, pa se to odražava na urod.

Na to su manje osjetljive breskve i jabuke koje su samooplodne. Uglavnom, protiv sitnih plodova ili pucanja trešanja proizvođači su nemoćni, dogodine će isti nasadi imati manji urod, a bolju kvalitetu. Trebat će dvije, tri godine da se poslije ovakvih zima, biljke stabiliziraju'', odgovara nam.

 - Prodaja?

''Trešnja je uglavnom deficitarna i to će biti i u narednih pedesetak godina. To je deficitarno voće u Europi i svijetu. Mislim da će s odgovarajućim kvalitetom i standardom, imati postojanu cijenu 3,5 do 4 KM dugi niz godina'', ističe tehnički direktor tvrtke

- Mogu li se onda plasirati u izvoz?

''Mogu, ali zbog male proizvodnje 20 do 30 tona, mi se nismo zanimali izvozim. To što imamo bez problema možemo plasirati na domaćem tržištu po pristojnoj cijeni, tri do četiri marke,“ kaže ing. Prce.

Jedna od tajni konjukture trešanja na tržištu leži u činjenici da za branje treba dosta radne snage, koja je u razvijenim zemljama skupa.

Inače, trešnje su i ove godine porušile cjenovne rekorde, pa su tako turski proizvođači to voće uzgojeno u plastenicima, prodavali po cijeni od 80 eura kilogram! Ili primjerice maloprodajne cijene u Belgiji kreću se od 8 – 10 eura itd.