95:I[1255,["1607","static/chunks/1607-4c3dd9ece8e93945.js","8134","static/chunks/8134-627502f4402f48b2.js","6343","static/chunks/app/%5BcategorySLug%5D/%5BsubcategorySlug%5D/%5BarticleSlug%5D/%5BidSlug%5D/%5BgallerySlug%5D/page-cdffb029a5745020.js"],""] 96:T7fe,

Bosna i Hercegovina je najslabija država nastala raspadom bivše Jugoslavije. To je “ekonomski pakao na zemlji”, navodi se u analizi koju je uradio Forbes, jedan od najuglednijih svjetskih magazina.

Bosna i Hercegovina je najdepresivnija zemlja bivše Jugoslavije, a da nije nje, to bi bila Srbija, navodi Forbes.

Ovaj magazin osvrće se i na neke od službenih ekonomskih pokazatelja pa navodi da je bruto društveni proizvod (BDP) u BiH 12 milijardi dolara, odnosno da je BDP po glavi stanovnika 4821 dolar.

BiH ima najveći stupanj nezaposlenosti u regiji od 43,3 posto, a ovo je dramatično loš parametar čak i za afričke uvjete. Javni dug BiH je 43 posto BDP-a, a BiH je 85. na ljestvici najboljih zemalja za razvoj biznisa u svijetu.

Državna potrošnja, otprilike 50 posto BDP-a, visoka je zbog viška institucija na državnoj, entitetskoj i općinskoj razini. Privatizacija državnih poduzeća je bila spora, pogotovo u Federaciji BiH gdje politička podjela između etnički utemeljenih političkih stranaka čini dogovor o ekonomskoj politici još težim.

Značajan deficit tekućeg proračuna i visoka stopa nezaposlenosti i dalje su dva najozbiljnija makroekonomska problema u zemlji, navodi Forbes.

Ugledni američki magazin piše kako BiH prolazi kroz ekonomsku tranziciju s ograničenim tržišnim reformama. Ekonomija BiH ovisi u mnogome o izvozu metala, doznakama iz inozemstva te međunarodnoj pomoći.

Djelomični uspjeh zabilježen je od 2003. do 2008. godine, kad je rast BDP-a bio iznad pet posto godišnje. Međutim, zemlja je doživjela pad BDP-a od gotovo tri posto u 2009. reflektirajući lokalne posljedice globalne ekonomske krize