BiH najviše izvozi maline, jagode i kupine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jagodasto voće je strateški proizvod Bosne i Hercegovine i svi moramo dati doprinos u daljem razvoju ovog sektora. Imamo velike šanse, BiH je već poznata po ovom segmentu na svjetskom tržištu, dostigli smo kvalitetu, ali je sad potrebno puno više ulagati da bismo održali tu razinu.

Rekao je to danas u Sarajevu, prilikom otvaranja treće godišnje konferencije proizvođača i otkupljivača jagodastog voća u BiH, Hemo Jusović, program-menadžer švicarskog Caritasa za BiH, koji je organizirao ovaj skup zajedno s Njemačkom organizacijom za međunarodnu suradnju (GIZ).

''Proizvodnja jagodastog voća je u jednoj uzlaznoj fazi i ona se iz godine u godinu povećava, u tisućama tona, a 90 posto proizvoda je namijenjeno inozemnom tržištu i zaposleno je dosta radne snage, više tisuća, posebno u ruralnim područjima. Prema raspoloživim podacima, prošle godine je u BiH proizvedeno i prodano od sedam do osam tisuća tona jagodastog voća. Ostvaren je prihod negdje oko 15 milijuna KM, a planovi su da se za četiri do pet godina dostigne proizvodnju od 15 tisuća tona'', kazao je Jusović, istaknuvši da švicarski Caritas ovaj sektor u BiH podržava već deset godina.

Razmijena iskustava

Kazao je da današnjem skupu nazoče sudionici u lancu proizvodnje i plasmana jagodastog voća u BiH, odnosno oni koji su izravno ili neizravno uključeni u tu proizvodnju, od lokalnih institucija, ministarstava, agencija, do proizvođača i prerađivača jagodastog voća.

''Ovdje mogu razmijeniti iskustva, planove i ovakvi skupovi na neki način daju smjernice u kojem pravcu će se ovaj segment poljoprivredne proizvodnje dalje razvijati. Caritas Švicarske već deset godine podržava proizvodnju jagodastog voća i tada je jedini otkupljivač bio sarajevski Klas, a danas imamo ovdje deset otkupljivača - hladnjača iz BiH, a tu su i predstavnici inozemnih tvrtki koje zanima ovaj segment proizvodnje u BiH'', kazao je Jusović.

Najviše se izvozi u EU

Istaknuo je da u ovom sektoru posebno nedostaje organizacija proizvođača, savjetodavna služba, jer ne može se izvoziti bez koordinacije iz razloga što se u inozemstvu prilikom izvoza želi jedan predstavnik s kojim će se pregovarati.

''Dakle tržište ima, ali mi moramo napraviti koncept kako dalje razvijati i u kojim regijama razvijati proizvodnju jagodastog voća'', naglasio je Jusović.

Kako ističe, BiH od jagodastog voća najviše izvozi malinu, negdje oko 70 posto, a zatim slijedi jagoda i kupina i to su tri glavna proizvoda. Osim toga razvija se i proizvodnja borovnice, aronije, ribizle i još nekih kultura. Najmasovniji izvoz je u zemlje EU, a zatim u Švicarsku i Sjevernu Ameriku.

Adnan Maličević, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, rekao je da u sljedećem razdoblju treba težiti da veliki pogoni budu uvezani s otkupnim stanicama i da one budu prihvatilišta. Također BiH, kako je kazao, nedostaju i reprocentri s certificiranim sadnim materijalom, jer moramo imati sadni materijal kojem se zna porijeklo.

''Generalno treba jačati opremu i kapacitete i ove godine prvi put u BiH dolazi stroj, tzv. sorteks koja zamjenjuje 30 žena u procesu prerade. Znači treba ubrzati sav taj proces, kao i transport, jer jagodasto voće ne trpi da se dugo transport'', kazao je Maličević.

Svemu tome, kako je rečeno, značajan doprinos trebao bi dati uskoro ustanovljeni Savez proizvođača jagodastog voća BiH čija će misija biti jačanje ukupne jagodaste proizvodnje i njenih nositelja da svojom konkurentnošću odole izazovima otvorenog tržišta i da ta proizvodnja preraste u modernu i jaku granu voćarstva.