BiH bi, ako Rusija zavrne plin, mogla prijeći na naftu da je ima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Članice EU na istoku i zemlje Energetske zajednice bit će najviše pogođene eventualnim prekidom opskrbe ruskim plinom u dužem razdoblju, pokazala je prva analiza Europske komisije o posljedicama prekida opskrbe plinom.

Balkanske zemlje bi se u slučaju dužeg trajanja krize mogle suočiti sa smanjenim prilivom plina od 40 posto, ali bi posljedice, ako bi europske zemlje surađivale i poduzele potrebne mjere, bile znatno manje, navodi se u analizi, koju prenosi EurActiv.rs.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je tijekom posjete Beogradu 16. listopada rekao kako će Rusija, ako Ukrajina bude uzimala plin namijenjen europskom tržištu, biti primorana za te količine smanjiti isporuke plina.

U analizi su predstavljena dva scenarija od kojih se jedan odnosi na potpuni prekid uvoza ruskog plina u EU i članice Energetske zajednice a drugi na prekid opskrbe preko Ukrajine u razdoblju jesen-zima s projekcijama za jedan mjesec i šest mjeseci trajanja krize.

Ističe se značaj suradnje među europskim zemljama na tom planu i upozorava da bi se u odsustvu te suradnje i dodatnih mjera na nacionalnoj razini Bugarska, Rumunjska, Srbija, Makedonija i BiH mogle pri kraju šestomjesečnog kriznog razdoblja suočiti sa smanjenim prilivom plina od 40 posto, pa i znatno većim nedostatkom.

Ističe se da, ako bi evropske zemlje surađivale, posljedice prekida opskrbe bi bile znatno manje i u većoj mjeri bi se odrazile samo na Finsku.

"U slučaju suradnje znatno se smanjuju posljedice prekida u najteže pogođenim članicama EU i zemljama Energetske zajednice, posebno u Bugarskoj, Estoniji, BiH, Makedoniji i Srbiji", navodi se izvještaju u kojem se dodaje kako Srbija i BiH, iako trećina toplana u tim zemljama može prijeći s plina na naftu, nemaju dovoljno zaliha nafte.