Na sjednici koja je održana danas, izvršni odbor Bernske konvencije o zaštiti europskih divljih životinja i prirodnih staništa zaključio je da je neophodna hitna procjena stanja na terenu u gornjem toku rijeke Neretve koji je ugrožen planiranim projektom hidroenergetskog sustava “Gornja Neretva” i izgradnjom hidroelektrane Ulog.

Ovaj zaključak je donesen nakon razmatranja žalbe protiv Bosne i Hercegovine zbog ugrožavanja zaštite gornjeg toka rijeke Neretva kao Emerald područja od izgradnje osam hidroenergetskih objekata u okviru planiranog sustava, a koju su podnijele organizacije za zaštitu životne sredine – Centar za životnu sredi nu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža krajem prošle godine.

Smaragdna ili Emerald mreža je ekološka mreža koja se sastoji od prirodnih područja od posebnog interesa za zaštitu, a koja su locirana u državama članicama Bernske konvencije. Zbog svoje jedinstvenosti, gornji tok rijeke Neretve predložen je za zaštitu u okviru ove mreže još 2005. godine.

Foto: PR / Radovi na izgradnji hidroelektrane

Argumentaciju na osnovu koje je podnesena žalba na sjednici su u desetominutnom izlaganju predstavili predstavnici Centra za životnu sredinu ispred navedene grupe organizacija.

Sjednici su trebali prisustvovati predstavnici Ministarstva vanjske politike i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS, ali se nisu pojavili.

Planirani hidroenergetski projekti u slivu gornje Neretve čine hidroelektrana Ulog od 35 MW i sustav od sedam manjih hidroelektrana koje će pretvoriti veći dio gornjeg toka rijeke - dionicu od oko 38 kilometara, u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi.

Iako su procjene utjecaja na životnu sredinu urađene za ove projekte identificirale nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, Vlada RS je zaključila da ovi projekti neće imati negativan utjecaj na životnu sredinu i da mogu ići u realizaciju.

Predstavnici Centra za životnu sredinu su na sjednici iznijeli glavne probleme koji će nastati ako se ovi projekti realiziraju i od odbora zahtijevali da otvori dosje i preporuči hitnu procjenu stanja na terenu, jer izgradnja HE Ulog već utiče na jedinstvene riblje vrste rijeke Neretve.

“Prema dosadašnjim istraživanjima, područje oko izvora i gornjeg toka Neretve potvrđeno je kao izuzetno očuvan ekosustav. Zamućena voda zbog izgradnje i tijekom rada hidroelektrana Ulog uništila bi najvažnije balkanske populacije glavatice, mekousne pastrmke i vijuna, dok bi HES “Gornja Neretva” negativno utjecao na opstanak jedinstvene potočne pastrmke jadranskog haplotipa. Točnije - gornja Neretva bi se iz rijeke u potpunosti promijenila u niz akumulacija i cjevovoda. Podsjećamo da se BiH, kao potpisnica Bernske konvencije, obavezala na očuvanje divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa radi zaštite ugroženih migratornih vrsta, a Republika Srpska je dajući ove dozvole dopustila uništenje gornje Neretve”, rekla je Jelena Ivanić, koordinatorica kampanje Sačuvajmo Plavo srce Europe u Bosni i Hercegovini iz Centra za životnu sredinu.

Kampanja Sačuvajmo Plavo srce Europe ima za cilj zaštitu najvrjednijih rijeka na Balkanu od izgradnje hidroelektrana. Kampanju koordiniraju nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a provode je sa partnerskim organizacijama iz zemalja Balkana.

Pročitajte još

Pokrenuta inicijativa za spas Neretve