Obratili se javnosti putem odvjetnika

Investitori kamenoloma Kuti - nije počela eksploatacija, plasiraju se nepostojeće informacije

Vlasnici društva Majan-Kuti putem svojih odvjetnika demantirali su informaciju koju je objavila Udruga Kuti Livač, optužujući Udrugu da demantiraju nepostojeću informaciju.
Gospodarstvo / Ekologija | 09. 05. 2024. u 16:44 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruženje građana Kuti Livač, objavilo je informaciju da su mediji prenijeli kako počinje eksploatacija kamena iz kamenoloma ''Kuti'' kod Mostara, demantirajući tu informaciju i dodajući kako rješenje o okolinskoj dozvoli za kamenolom Kuti nije izdano.

Vlasnici društva Majan-Kuti putem svojih odvjetnika Harisa Hakalovića i Milenka Krčuma poslali su 'demant' na objavljenu informaciju navodeći kako ''iz EKO Udruge Kuti demantiraju nepostojeću informaciju, koju su samo oni plasirali u javnost'', navode odvjetnici, implicirajući kako je udruga plasirala informaciju koju je demantirala.

''Investitoru nisu poznate bilo kakve informacije o tome je otpočela eksploatacija u kamenolomu za koji su u postupku pribavljanja potrebnih dozvola i odobrenja. Vlasnici društva Majdan-Kuti nisu neozbiljne osobe, nego uspješni poduzetnici koji upravljaju nizom rudnika, uključiv i rudnike zlata. Neki od suvlasnika su i ugledni odvjetnici u Turskoj. Oni nikad ne bi dopustili da u zemlji primatelja investicije odgovorne osobe krše propise. Dakle, demantij nepostojeće informacije je, po našem mišljenju, lukava manipulacija'', navode.

Neistine o udaljenosti stambenih objekata

Dodaju da se ponavljaju neistine o udaljenosti od stambenih objekata.
 
''Već ranije smo ukazali da su aktivisti privatno angažirali sudsku vještakinju koja je utvrdila udaljenost, ali na temelju ulaznih informacija koje je dobila od mještana. Punomoćnici investitora su poduzeli mjere da se nalaz i mišljenje vještakinje ispravi, pa je ona na temelju službenih dokumenata utvrdila značajno veću udaljenost'', navodi Krčum.

Odvjetnik Haris Hakalović i Krčum su, navode da su razgledanjem spisa uočili da na peticiji koja je dostavljena uz nalaz vještaka građevinske struke od iz rujna 2021. godine primijetili nešto sumnjivo.

Krivotvorenje potpisa?

 ''Usput, nalaz se odnosi na oštećenja mosta. No, pomenuti most se ni ne nalazi na nekategoriziranom javnom putu, kojeg su nadležne službe Grada Mostara predložile kao alternativni put. Ono što nam je bilo sumnjivo očigledna i upadna podudarnost grafema u prezimenima navodnih potpisnika. Stoga smo posumnjali u krivotvorenje potpisa. Najviše takvih podudarnih potpisa se odnosi na osobe prezimena Omanović i prezimena Lozo, ali ima i drugih prezimena. Da bismo svoje sumnje provjerili, angažirali smo vještaka kriminalističke struke Ismeta Katanu, grafologa-forenzičara s liste stalnih sudskih vještaka, koji je u svojem nalazu i mišljenju potvrdio naše sumnje'', navodi se.

''Na temelju tog neslužbenog nalaza grafologa-forenzičara s liste stalnih sudskih vještaka magistra Ismeta Katane, kolega Hakalović je Županijskom tužiteljstvu u Mostaru podnio kaznenu prijavu protiv NN osoba, uključiv i osobe s prezimenima Omanović i Lozo ili osoba koje su potpisale osobe s ovim prezimenima. Po toj prijavi formiran je tužiteljski predmet. Što će dalje nadležno Tužiteljstvo raditi po toj prijavi – pomno ćemo pratiti'', dodaju odvjetnici ističući kako se u priopćenju Udruge Kutli Livač navodi kako je zanemaren budući utjecaj kamenoloma na podzemne vode.
 
''Nadležna upravna organizacija – Agencija za vodno područje Jadranskog mora je, međutim, utvrdila da na području šire okolice kamenoloma nema niti jedan objekt za zahvaćanje podzemnih voda za koji je izdat bilo koji vodni akt. Kad bi i bilo kakvog značajnog utjecaja na podzemne vode, osobe koje su nezakonito, bez odgovarajućeg odobrenja – vodnog akta - iskopale bunare, ne mogu se pozivati sada pozivati na propise'', navodi se.

Posebna zaštita stranih investitora

Još jednom odvjetnici podsjećaju na to da strani investitori imaju posebnu zaštitu u zemljama potpisnicima ICSID konvencije (Konvencije za rješavanje investicionih sporova između država članica i građana drugih zemalja iz 1965. godine.

 
''U međuvremenu su se ostvarile opasnosti na koje smo upozoravali. Slovenačko poduzeće Elektrogospodarstvo je uspjelo u arbitražnom postupku protiv Bosne I Hercegovine u Washingtonu. Bosna Hercegovina je obvezana naknaditi štetu u iznosu od oko 3 i pol milijarde KM. Slijede odluke po zahtjevima za naknadu štete, koje su podnijeli drugi strani investitora. Više o ovoj temi može se pronaći u napisu Oslobođenja" . Ovu naknadu štete neće platiti (ne)odgovorne službene osobe koje su nesavjesnim radom u službi izložile Bosnu i Hercegovinu odštetnoj odgovornosti. Naime, kod nas nema prakse da se javnopravni subjekti regresiraju od odgovornih (neodgovornih) nositelja javnih službi. Iskustvo stranih investitora u našoj zemlji je tema o kojoj bi trebalo javno govoriti'', navodi se.
Kopirati
Drag cursor here to close