Smrt na tračnicama: Tragedije se mogu izbjeći ako bi se vozači i pješaci ponašali odgovornije  

Tekst članka se nastavlja ispod banera

 U dosadašnjoj praksi pokazalo se da se sudionici u cestovnom prometu ne pridržavaju u dovoljnoj mjeri Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putovima u Bosni i Hercegovini, kojim se, između ostalog, propisuju i obaveze učesnika u cestovnom prometu na prijelazu preko željezničke pruge, kazali su Feni iz Željeznica Federacije BiH.

Dodaju da se to prije svega odnosi na pješake koji prelaze prugu na nedozvoljenim mjestima na takozvanim "divljim prijelazima", često i na otvorenoj pruzi. Također, u praksi se događa da vozači motornih vozila ne poštuju znake signalizacije kojima su obilježeni apsolutno svi cestovni prijelazi u nivou sa prugom Željeznica FBiH.

Nepoštivanje prometne signalizacije, neovlašteno kretanje prugom i prelazak preko pruge izvan propisno obilježenih mjesta - prijelaza, odnosno na nedozvoljenim mjestima koja nisu predviđena za prelaženje je izuzetno opasno i zabranjeno, upozoravaju iz Željeznica FBiH.

Zaustavni put vlakova kao i ostalih željezničkih vozila je znatno veći u odnosu na cestovna vozila, iznosi 700 pa i 1.000 metara, tako da se zavođenjem kočenja u većini slučajeva ne može izbjeći nesreća, ističu.

Tijekom 2017. godine na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se 11 nesreća u kojima su tijekom naleta voza na motorna cestovna vozila dvije osobe smrtno stradale, tri osobe su teže, a tri lakše povrijeđene, potvrđeno je Feni iz Željeznica FBiH.

Zabilježena su tri naleta vlaka na otvorenoj pruzi, na osobe koja su prelazile prugu na nedozvoljenim mjestima i nepažljivo se kretala prugom. Nažalost, sve tri osobe su smrtno stradale. Zabilježena su i dva smrtna slučaja uslijed neovlaštenog penjanja na portal kontaktne mreže na području ŽFBiH, uslijed čega su dvije osobe smrtno stradale od strujnog udara. Tijekom slijetanja teretnog vozila sa nadvožnjaka na prugu u Dobošnici jedna osoba je smrtno stradalo od zadobivenih ozljeda.

Željeznice FBiH apeliraju na građane da ne prelaze prugu na nedozvoljenim mjestima i da poštuju prometne znakove na željezničko-cestovnim prijelazima.

U 2017. na željezničko-cestovnim prijelazima u nivou koji su osigurani svjetlosno-zvučnom signalizacijom sa polubranicima dogodilo se 54 loma polubranika, u 2016. zabilježena su 63 loma polubranika, a u 2015. zabilježeno je 80 lomova polubranika, koji su uzrokovani nesavjesnim odnosom vozača cestovnih vozila, odnosno prolaskom kada je uređaj za osiguranje prijelaza već uključen i zabranjen prolaz cestovnim vozilima.

Iz Željeznica FBiH podsjećaju na obaveze poštivanja članova 113., 114. i 115. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putovima u BiH kojima se propisuju obaveze učesnika u cestovnom prometu na prijelazu preko željezničke pruge.

Na prugama ŽFBH izgrađeno je 195 željezničko-cestovnih prijelaza u nivou. Svi prijelazi su osigurani i obilježeni odgovarajućom signalizacijom ovisno o načinu osiguranja od kojih je trenutno 40 prijelaza osigurano aktivnom zaštitom (24 svjetlosno zvučnom signalizacijom sa polubranicima), tri svjetlosno zvučnom signalizacijom bez polubranika i 13 sa putoprelaznim branicima sa ručnim postavljanjem na licu mjesta, čuvar prijelaza), te 155 - prijelaza osigurano pasivnom zaštitom SZ "Andrejin križ" i dodatno SZ "Stop".

U dosadašnjem periodu ŽFBH su, kako navode, uglavnom same izdvajale financijska sredstva na povećanju nivoa sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima u nivou. U 2005. na 11 prijelaza od Zenice do Sarajeva ugrađena je nova aktivna zaštita (elektronska - svjetlosno zvučna signalizacija sa polubranicima), krajem 2011. na dva prijelaza u Općini Živinice, te krajem 2012. i početkom 2013. godine na četiri prijelaza od Mostara do Čapljine.

Za ugradnju aktivne zaštite na jednom željezničko-cestovnom prijelazu neophodna su znatna financijska sredstva, u prosjeku 340.000 KM. ŽFBH naglašavaju da nisu u mogućnosti to same financirati, te je neophodna suradnja šire društvene zajednice, prije svega općinskih, županijskih i federalnih organa i Direkcija cesta na zajedničkim ulaganjima.

Jedan pozitivan primjer kod zajedničkog ulaganja na povećanju nivoa sigurnosti na prijelazima u nivou je Općina Živinice gdje se ugradila nova oprema na dva prijelaza, a u toku su pregovori sa Općinom Ilijaš i Direkcijom za puteve KS za osposobljavanje uređaja novom aktivnom zaštitom na PP Alića Han, kažu u Željeznicama FBiH.

Kako bi povećale stepen sigurnosti Željeznice FBiH poduzimaju i neke korake. Uređuje se kolnička površina u zoni prijelaza, te nailaskom vlaka u blizinu željezničko-cestovnog prijelaza, mostova, tunela, kao i potencijalnih mjesta gdje mjesno stanovništvo može neovlašteno prelaziti prugu, osoblje vučnog vozila daje zvučni signalni znak „Pazi“ sa vučnog vozila čime upozorava ostale sudionike u prometu da se približava vlak. Iako šinska vozila imaju prednost u prometu, zbog izbjegavanja nezgode, Željeznice FBiH na određenim mjestima preventivno usporavaju kretanje vozova na prijelazima na kojima su uređaji za osiguranje izvan funkcije u kvaru.

Željeznice FBiH poduzimaju sve zakonske mjere za sigurno odvijanje željezničkog prometa, kazali su Feni iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

Tijekom 2016. na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se devet nesreća u kojima je jedna osoba teže, a osam osoba lakše ozlijeđeno. U tim nesrećama nije bilo smrtno nastradalih. Međutim, tokom 2016. zabilježeno je sedam naleta vlaka na osobe (na otvorenoj pruzi) zbog prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima. U tih sedam naleta voza, tri osobe su smrtno stradale, jedna je teže, a tri lakše povrijeđena. Među tri osobe koja su smrtno nastradale, dvije su nastradale uslijed vlastite nepažnje i prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima, a jedna osoba je izvršila samoubojstvo.

Tijekom 2015. na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se također devet nesreća u kojima nije bilo smrtno stradalih, ali je teže, odnosno, lakše ozlijeđeno 10 osoba. U 2015. zabilježena su tri smrtna slučaja zbog prelaska pruge na nedozvoljenim mjestima. Od tri smrtno stradale osobe, dvije su počinile samoubojstvo, a jedna osoba je stradala uslijed vlastite nepažnje i prelaska pruge na nedozvoljenom mjestu.

U Republici Srpskoj u 2017. godini nijedan pješak nije stradao prilikom prelaska pruge na nepropisnim mjestima, a u proteklih pet godina dogodio se samo jedan takav slučaj. Međutim, zbog hodanja prugom koje je strogo zabranjeno dogodile su se nesreće sa smrtnim ishodom. Jedan smrtni slučaj zbog hodanja prugom dogodio se 30. lipnja ove godine, a isti uzrok izazvao je i po jedan smrtni slučaj u 2016., 2015. i 2014. godini. U 2013. godini desila su se dva takva smrtna slučaja, a te godine dogodio se i jedan smrtni slučaj zbog prelaska pruge na nepropisnom mjestu, rečeno je Feni iz Željeznica RS-a.

S obzirom da je prelazak pruge na nepropisnim mjestima, kao i hodanje prugom, zabranjeno, jedino što se može uraditi kako bi se takve tragedije spriječile je da se pješaci pridržavaju propisa, ne kreću se prugom niti je prelaze po osobnom nahođenju nego na putnim prijelazima, naglasili su iz Željeznica RS-a.

Prije nekoliko godina na svim mjestima pored pruge na kojima se pretpostavlja da pješaci mogu stići do pruge (putni prelazi, stajališta, stanice) postavljene su table sa natpisom "Zabranjeno hodanje prugom" čime su ŽRS na jasan način obavijestile i upozorile pješake.

Iz Željeznica RS-a navode da su "stanje pruga i signalizacije u RS-u zadovoljavajuće".

'' Signalizacija za ovakve slučajeve nije predviđena, obilježja postoje, a što se tiče rampi na putnim prijelazima po ovom pitanju ne bi mnogo što promijenile, jer iz podataka za ovih pet navedenih godina vidljivo da se nijedan izvanredni događaj te vrste nije dogodio na putnom prijelazu. Svi naši putni prelazi su osigurani u skladu sa Zakonom o željeznicama i ako bi se vozači putničkih vozila i pješaci ponašali odgovornije, poštovali propise i prometnu signalizaciju, tragedije bi se mogle izbjeći'', kazali su u Željeznicama RS-a.