Oznake na gumama veća su prevara od muljanja s emisijom NOx

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jutarnji list piše kako nedavno objavljen test zimskih guma njemačkog automobilskog kluba ADAC lako može postati dio slagalice koja će dovesti do još većeg skandala od onog Volkswagenovog s emisijom NOx.

Pokazalo se, naime, i to ne prvi put, da grafičke oznake na gumama, propisane Uredbom o standardiziranom označavanje guma u Europskoj uniji na snazi od 1. studenoga 2012., nemaju veze sa stvarnošću. A time se ne šteti kao u slučaju emisije NOx samo ekologiji, uz tek dalekosežan utjecaj na ljudsko zdravlje, nego se izravno ugrožava ljudske živote.

Što su pokazala testiranja?

Sve i svašta, no najviše šokira da oznaka za ponašanje na mokrom kolniku, jedna od tri obavezne na naljepnici s kojom su proizvođači dužni obilježiti gumu u EU i ključna za sigurnost putnika, nikako ne odgovara zbilji.

U čemu je problem? Baš kao u slučaju mjerenja potrošnje goriva, pa tako i emisije NOx, Uredbom predviđena testna procedura ocjenjivanja ponašanja na mokroj podlozi omogućuje čitav niz manipulacija.

Zamišljeno je, naime, da proizvođači sami provode testiranje, tijekom kojega se mjeri put potreban da se uspori sa 80 na 20 km/h. Što i ne bi bilo toliko problematično da su osmišljena jasna i precizna pravila. No, niti je propisana masa i vrsta karoserije automobila koji služi kao testna mula, niti je strogo zadana visina vodenog stupca koja može varirati od 0,5 do 1,5 mm.

A najveći problem je što strogo nije zadana niti temperatura pri kojoj se testira, što je posebno problematično kod zimskih guma. Dopušteni raspon za ljetne gume kreće se tako od 5 do 35 stupnjeva, a zimskih od 2 do 20 stupnjeva Celzija.

Makar je poznato da smjesa zimskih guma sadrži najveći mogući postotak prirodne gume upravo kako bi se omogućila elastičnost na temperaturama ispod 7 stupnjeva.

Upravo iz tog razloga proizvođači guma poput Continentala, Michelina ili Pirellija testiranja obavljaju pri temepraturi od 7 stupnjeva, što rezultira time da na nezavisnim testiranjima ponekad imaju čak i bolji rezultat na mokroj podlozi nego što sugeriraju službene EU oznake.

S druge strane, postoje tvrtke koje očigledno koriste manjkavosti testne procedure i europskim kupcima nude muda pod bubrege. Činjenica je, doduše, da se uglavnom radi o manje zastupljenim proizvođačima, koji se uglavnom i ne nude na domaćem tržištu. 

No, i kod renomiranih proizvođača ima odstupanja, pa tako čitava priča ozbiljno gubi smisao. 

Zapravo, nije jasno kako dosad nije pokrenuta temeljita istraga, pa i revizija testne procedure, tim više jer istraživanja agencije Ipsos pokazuju da više 50 posto kupaca u Europi bira gume upravo prema tim, čini se samo na papiru standardiziranim oznakama.

Čime se otvoreno i bezpogovorno dovode u zabludu, s kojom neće samo naštetiti čistoći zraka, nego potencijalno završiti na groblju.