Šestorka u Haagu: Šest dana za rušenje udruženog zločinačkog poduhvata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon četiri godine, Obrana šest bivših visoko pozicioniranih dužnosnika Herceg-Bosne pokušat će srušiti tezu udruženog zločinačkog poduhvata, dok će Tužiteljstvo u Haagu zatražiti gotovo duplo veće kazne. Početak iznošenja žalbi zakazan je za ponedjeljak, 20. ožujka.

U Centru za suočavanje sa prošlošću Documenta iz Zagreba smatraju kako bi rušenjem teze udruženog zločinačkog poduhvata osim smanjenja kazni šestorici bivših visoko pozicioniranih dužnosnika Herceg-Bosne bila vjerojatno uklonjena i stigma nad cjelokupnim tadašnjim vojnim i političkim vrhom Hrvata u Bosni i Hercegovini.

111 godina zatvora

''Ovaj postupak je značajan s te neke državne pozicije. Sve vrijeme se ovdje informira javnost da je to zapravo postupak u kojem se utvrđuje kaznena odgovornost države kao takve. Moram reći da se pred Haaškim Tribunalom zapravo ne sudi državama već pojedincima'', kazala je Jelena Đokić-Jović, pravna savjetnica iz Documente.

Udruženi zločinački poduhvat je jedan od najvažnijih razloga ulaganja žalbi Obrana na presudu Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Slobodanu Praljku, Valentinu Ćoriću, Bruni Stojiću i Berislavu Pušiću, koji su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Prema nepravosnažnoj presudi, oni su sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno s prvim predsjednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom, tadašnjim ministrom obrane Gojkom Šuškom, kao i generalom Hrvatske vojske Jankom Bobetkom. Sva trojica su u poslijeratnom periodu preminula.

Nakon prvostupanjske presude, Republika Hrvatska je zatražila da se uključi u žalbeni postupak kako bi osporili zaključke o ulozi Tuđmana, Šuška i Bobetka. Tražili su da se uključe kao ''prijatelji suda''.

Presuda donosi pogrešne zaključke

Prema Hrvatskoj, nepravosnažna presuda iz 2013. godine, donosi pogrešne zaključke u odnosu na uključenost Hrvatske u zločinima počinjenim nad Bošnjacima u BiH.

''Hrvatska je željela negirati odgovornost koja po meni ne proizlazi iz nepravosnažne presude u odnosu na Tuđmana, koji je označen kao vođa udruženog zločinačkog poduhvata, Šuška i Bobetka'', kazala je Đokić-Jović.

Prema njezinim riječima, da su Tuđman, Šušak i Bobetko živi, vodili bi se zasebni kazneni postupci u kojima bi se utvrđivala odgovornost.

''Na temelju ove presude, ne može se utvrditi odgovornost države. S druge strane, vrlo je važno da se javnosti prezentiraju zločini koji su počinjeni u BiH i koji su bili obrazac ponašanja u Herceg-Bosni 1992 i 1993. godine'', kazala je Đokić-Jović.

Šest dana žalbe

Zahtjev Hrvatske da bude uključena u žalbeni postupak odbijen je s obrazloženjem da ne bi bila od koristi Sudskom vijeću.

Carmel Agius, predsjednik Haaškog suda, naveo je da spominjanje Tuđmana, Šuška i Bobetka u presudi ne predstavlja zaključke o odgovornosti Hrvatske kao države, te da Tribunal ima nadležnost nad pojedincima.

Osim Obrana optuženih koji su uložili žalbe i zahtjeva Republike Hrvatske, Tužiteljstvo u Haagu se također žalilo na presudu jer smatra da optuženima trebaju biti dosuđene strože kazne.

Prvostupanjskom presudom, Prlić je osuđen na 25, Stojić, Praljak i Petković na 20 a Ćorić na 16 i Pusić na deset godina zatvora.

U ponedjeljak, 20. ožujka, Obrana će početi s iznošenjem završne riječi. Prvi dan je posvećen žalbi Obrane Prlića, drugi Stojiću, treći Praljku, četvrti Petkoviću, peti Ćoriću i šesti Pušiću. Tužiteljstvo će žalbu iznositi 28. ožujka.