Sejdić-Finci – Problem zbog kojeg ćemo pasti na europskom putu
Prva prepreka
OBJAVA: Srijeda, 7. prosinca 2016. 11:31
IZVOR: Bljesak.info
AUTOR: R.I.
Sejdić Finci
0

Europska komisija, među ključnim nalazima Izvješća o Bosni i Hercegovini za 2016. navodi kako je Ustav BiH i dalje neusklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima

Imenovanje Redže Seferovića, jednog od osnivača Europskog kulturnog centra i Europskog pokreta u BiH, na dužnost predsjedatelja Općinskog vijeća Zavidovići pozdravljeno je kao veliki korak Bosne i Hercegovine u provedbi presude Sejdić-Finci zbog koje zemlja godinama tapka na mjestu.

Naime, Seferović je prvi Rom imenovan na tu dužnost, a Europski pokret priopćio je kako je time općina Zavidovići i službeno postala prva lokalna zajednica u BiH koja je na djelu provela odluku Europskog suda za ljudska prava.

To bi, smatraju u ovom udruženju, to bi mogao biti dobar uvod i dodatni povod da se politički ozbiljnije i odgovornije priđe konačnom rješavanju slučaja Sejdić-Finci.

Ključni trenutci za europski put

Europska komisija, među ključnim nalazima Izvješća o Bosni i Hercegovini za 2016. navodi kako je Ustav BiH i dalje neusklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kako i stoji i presudi u predmetu Sejdić-Finci.

Presudom se svim narodima, a ne samo Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, jamči pravo da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Spor u Strasbourgu su pokrenuli Jakob Finci i Dervo Sejdić, koji kažu kako se osim što je presuda prevedena na bosanski jezik, u sedam godina nije dogodilo ništa.
No, kad je u pitanju rješavanje ovog problema, kojeg BiH vuče još od 2009. godine, kao i uvijek različita viđenja stvari one koji bi se trebali dogovoriti, udaljavaju od dogovora.

Tako su se u ključnim trenutcima za europski put BiH lideri SDA i HDZ-a BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović otvoreno sukobili u vizijama ovoga rješenja.

Dok je Čović, koji je i predao aplikaciju BiH za EU, govorio kako se BiH obvezala Master planom provesti presudu do kraja siječnja 2017., Izetbegović je rekao kako je njegov koalicijski kolega preoptimističan.

Čak je bošnjački član Predsjedništva BiH i ''zamolio'' Europsku uniju da se provedba ove presude odgodi. Tako je obraćajući se Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta rekao kako bi našoj zemlji ''od velike pomoći bilo ukoliko provedba presude Sejdić – Finci ne bude postavljena kao tvrd uvjet na pristupanju EU''.

Uzaludnih 150 sastanaka

''Postoji mogućnost da ćemo postići dogovor o provedbi presude Sejdić - Finci. Taj dogovor također bi mogao u obzir uzeti i neke legitimne primjedbe bosanskohercegovačkih Hrvata. Ali želim biti iskren s vama. Strahujem da će usprkos hitnosti, biti veoma teško složiti se po ovim pitanjima – jer neophodno je pridobiti dvotrećinsku većinu u oba doma državnog parlamenta, u kojima su zastupljeni predstavnici 14 različitih političkih stranaka'', rekao je tada Izetbegović.

Naveo je kako se tijekom skoro trideset mjeseci održalo više od 150 sastanaka, na kojima se raspravljalo o preko 50 različitih prijedloga.

''Nismo uspjeli postići dogovor zato jer su neki od sudionika ovih pregovora ispoljavali spregu populizma i odvojenosti od stvarnih potreba naših građana'', rekao je. U kasnijim obraćanjima medijima naglašavao je kako inzistiranje na ovom pitanje zemlju može vratiti novim konfliktima i problemima.

''Mi smo prije svega posvećeni provođenju ekonomsko-socijalnih reformi, i to nam je prioritet. Pitanje Sejdić-Finci sigurno neće biti rješenje počekom sljedeće godine, a Čović ima više optimizma nego je to realno'', rekao je čelnik SDA.

Kao odgovor na ove tvrdnje Čović je u javnost plasirao pismo upućeno visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednici Europske komisije Federici Mogherini i europskom povjereniku za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesu Hahnu. U pismu Čović navodi kako je u rujnu Predsjedništvo jednoglasno usvojilo izmjene u Master planu procesa integriranja BiH u EU koji predviđa i provedbu presude Sejdić-Finci najkasnije do 31. siječnja 2017.

Gdje nas je to dovelo?

No, EU neće čekati budući da je već jednom popustila kada je u pitanju ovaj slučaj pa je umjesto ovih ustavnih na prvo mjesto stavljena ekonomija.

I šef Delegacije EU u BiH veleposlanik Lars-Gunnar Wigermark u intervjuu za Bljesak.info rekao je kako to pitanje, unatoč svemu, mora biti riješeno.

''Mi smo pokušavali razgovarati najmanje dvije godine o provedbi presude Sejdić-Finci, koja se, kada ju pogledate, čini vrlo jednostavnim. To pitanje jeste povezano s drugim pitanjima i možda je samo vrh ledenog brijega, ali novi pristup podrazumijeva upravo suprotno - ne krećemo od nacionalnih i etničkih pitanja. Ne moramo odmah mijenjati ustav i vraćati se na Dayton. Čak mislim da nije racionalno uopće da se primjenjuje ovaj pristup. I to je pristup koji je primjenjivan zadnja dva desetljeća i gdje vas je to dovelo? Hoćemo li provesti još 20 godina da pričamo o istom ovom?'', rekao je veleposlanik Wigermark.

Istaknuo je kako je važno razumjeti da nacionalne probleme ne možemo tek tako uvesti ili dodatno osnažiti u EU.

''Mi to nećemo dopustiti jer mislimo da to nije demokratski pristup jer su pojedinačna ljudska prava ispred prava grupe, a ovdje se čini da vi prava grupe stavljate ispred prava pojedinca'', rekao je.

No, u provođenje presude uvukao se stari bh problem, a to je strah od podjela, optužbe za nedovoljnu ljubav prema BiH i za želju za separatizmom.

Nikakva tajna

I sam apelant pred Europskim sudom za ljuska prava, Jakob Finci rekao je kako smatra da je nakon nekoliko godina vođenja pregovora o njihovom slučaju prerasla u hrvatsko pitanje. Te tvrdnje pokrepljuje izjavama Čovića da se tom presudom pokušavaju ispraviti i nepravilnosti oko izbora za hrvatskog člana Predsjedništva.

''Hrvati su konstitutivan narod u BiH i kao takvi, po meni, uživaju sva prava kao i ostali narodi. Mi smo sami sebi zadali 31. siječnja 2017. kao rok za implementaciju presude Sejdić-Finci. Teško je povjerovati da će to tada ona biti implementirana. Imamo manje od tri mjeseca, a znamo da dolaze i praznici. U prosincu ne radi FBiH, a u siječnju RS. Vrlo će teško biti sazvati Parlamentarnu skupštinu da bi se donijela promjena Ustava BiH'', rekao je Al Jazeerai Finci.

Almedin Šišić, novinar banjalučkih Nezavisnih novina navodi kako je se suština odnosa SDA-HDZ BiH ogleda upravo kroz ovo pitanje.

''Naime, nije nikakva tajna da Čović i HDZ kroz pitanje Sejdić-Finci žele riješiti najprije način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i kompletno hrvatsko pitanje u BiH. A ta dva pitanja, uz način izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, trenutno dominiraju u odnosima starih partnera. Izetbegović zna da bi bio žestoko kažnjen od birača na Općim izborima 2018. kad bi pristao na neke nove ustupke Čoviću. I upravo su to odnosi koji nam, bojim se, donose status quo'', kaže za Bljesak.info Šišić navodeći kako upravo to staje pred europski put BiH.
Jedinstvena prilika

U čvor presude upetljala se i odluka Ustavnog suda BiH o apelaciji Bože Ljubića kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda pa se javila i opozicija koja smatra da su neprihvatljive bilo kakve izmjene Izbornog zakona BiH, prije nego se Ustav BiH ne uskladi sa presudama Sejdić-Finci, Zornić i Pilav protiv BiH. Traže od čelnika SDA da stane na put toj odluci jer smatraju kako je riječ o podjeli BiH na tri etničke teritorije.

S druge strane, direktor Direkcije za europske integracije BiH Edin Dilberović rekao je za Al Jazeerau kako je BiH do sada pokazala da nema nepremostivih prepreka kada postoji politička volja.

No, naglasio je kako je Vijeće Europske unije oduvijek, a pogotovo nakon što je u rujnu razmatralo zahtjev BiH za članstvo, ukazalo da Europska komisija u pripremi mišljenja o zahtjevu BiH posebnu pažnju treba obratiti na provedbu presude Suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci.

Jedni, poput Europskog pokreta u BiH, smatraju kako je imenovanje u Zavidovićima dobar poticaj da se nastavi s ovom pričom te da je Predsjedništvu BiH ''ovo jedinstvena prilika da kao motorna i pokretačka snaga donošenja Europske agende, koja je zemlju vratila nazad na europski kolosijek, kolektivno uđu u povijest svojih naroda i svih nas kao subjekti koji su upalili svjetlo i omogućili bolju i svjetliju budućnost Bosni i Hercegovini''.

Pretežak zalogaj za BiH

Drugi, a najglasniji je Izetbegović, pak misle kako je ovo pretežak zalogaj za BiH. Iako je još u ožujku ove godine govorio kako postoji rješenje za provedbu presude, tvrdi kako prevelik zalogaj i za sljedeću godinu, a kamoli za sljedećih mjesec dana.

''Reformska agenda je prioritet, a gledat ćemo da prije izbora 2018. to riješimo. Traži se rešenje za 'ostale'. Mi smo ponudili rešenje za izbor člana Predsjedništva, ali sada rastu apetiti za Dom naroda'', izjavio je Izetbegović aludirajući na odluku Ustavnog suda.

I dok politička nadmudrivanja traju i u svemu pronalaze jezičci na vagi tko više voli zemlju, nešto se ipak kreće. Tako je Zastupnički dom BiH zadužio krajem studenog Vijeće ministara da najkasnije u roku od 90 dana pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog izmjena i dopuna Ustava BiH kojim se osigurava potpuno provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Hoće li broj dana, umjesto 60 kako bi se ispoštovao Master plan, biti dovoljan ili će biti još jedno probijanje roka, ostaje za vidjeti nakon (pred)blagdanskog laganog rada.

Komentari (0)
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, Bljesak.info ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije. Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja.
 :)
 :(
 :P
 :D
 :O
 ;)
 8)
 8|
 ]:(
 :\
 :|(
 3:)
 O:)
 :-*
Ovaj članak mogu komentirati samo registrirani korisnici. Molimo prijavite se za komentiranje. Prijavu možete izvršiti i preko Facebook i Google servisa.
Molimo popunite polja i pošaljite komentar.
Salko Jakirovic
prije 289 dan.
Nije mi jasno sto se ona sinagoga preko puta katoličke crkve ne napravi.To je dobro posjećena turistička ruta i realizacijom tog projekta Mostar bi bio treći grad u svijetu (pored Jeruzalema i Sarajeva), koji bi u krugu od 150 metara zračne linije imao sinagogu, džamiju i katoličku crkvu.
+11
-1
1
BA
Chrome