Položaj branitelja

Ljubić i Raguž o Glasnoviću: Nema govora o političkoj korupciji

Vijesti / Flash | 09. 05. 2017. u 12:35 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić i član tog odbora Željko Raguž očitovali su se u svezi zahtjeva zastupnika Hrvatskog sabora Željka Glasnovića prema Vladi Republike Hrvatske (RH) radi potpore parlamentarnoj većini.

Naime, zastupnik u Hrvatskom saboru Željko Glasnović 5. svibnja 2017. godine podnio je zahtjev radi potpore parlamentarnoj većini prema Vladi RH, u kojemu traži da se što prije riješi pet navedenih točaka u zahtjevu.

"Prema navedenom zahtjevu, a zbog neutemeljenih insinuacija i optužbi na račun premijera i članova Vlade o navodnoj političkoj korupciji, dužni smo Vas izvijestiti o traženim zahtjevima zastupnika", navodi se u očitovanju.

U obrazloženju prve točke u zahtjevu, odnosno isplate zaostataka pripadnicima HVO-a od Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, navodi se kako je prema Prijedlogu državnog proračuna za RH za 2017. godinu s projekcijama za 2018. i 2019. godinu, koji je donesen 15. prosinca 2016., vidljivo da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ima isplatiti neisplaćene mirovine pripadnicima HVO-a sukladno međudržavnom sporazumu i ostvarenim pravima.

"Iz odgovora HZMO-a, na upit Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora od 15. ožujka stoji da Zavod počinje 'uskoro' s isplatama zaostalih mirovina pripadnicima HVO-a. Tako da ne stoje informacije u medijima da je Zavod 'počeo ispunjavati zahtjeve zastupnika Glasnovića' već da početak ovih isplata može biti samo koincidencija", navode u očitovanju Ljubić i Raguž.

U drugoj točki koja se odnosi na to da se Zakon o hrvatskim braniteljima što žurnije stavi u proceduru u Vladu RH i Hrvatski sabor, navodi se kako je poznato da je Zakon o pravima hrvatskih branitelja u završnoj fazi izrade te da su na izradi Zakona sudjelovali predstavnici krovnih braniteljskih udruga HVO-a, delegirani ispred Hrvatskog narodnog sabora BiH.

"Očekujemo da se Zakon u najskorijoj budućnosti stavi u saborsku proceduru s vjerom da će prava hrvatskih branitelja iz BiH biti na odgovarajući način riješena", navodi se u očitovanju.

Treća točka tiče se hitnog saziva plenarne sjednice po pitanju Hrvata u dijaspori i BiH, a uključuje ukidanje nepotrebne birokracije, ažuriranje popisa svih Hrvata izvan RH te ubrzavanje postupka dobivanja državljanstva za hrvatske građane u dijaspori.

Na 1. sjednici Odbora za Hrvate izvan RH, 9. saziva Hrvatskoga sabora, održanoj 10. studenoga 2016., Odbor je jednoglasno donio zaključak da je potrebno održati plenarnu (tematsku) sjednicu Hrvatskoga sabora s točkom dnevnog reda: "Status Hrvata izvan Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini".

Temeljem toga zaključka, Odbor je 26. siječnja 2017. godine, uputio zahtjev prema predsjedniku Hrvatskoga sabora Boži Petrovu radi održavanja plenarne (tematske) sjednice Hrvatskoga sabora.

U očitovanju navode kako se plenum Sabora posebno treba odrediti o obvezama koje Hrvatska ima temeljem Ustava ali i temeljem činjenice da je jamac i potpisnica i Washingtonskih i Daytonskih mirovnih sporazuma, u zaštiti jednakopravnosti Hrvata u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda, s obzirom da su prava Hrvatskog naroda narušena nametnutim revizijama ovih sporazuma na štetu Hrvata u BiH.

Na sjednici bi se također raspravilo i o mjerama koje Hrvatska treba poduzimati u pitanjima zaštite prava hrvatskih manjina u susjednim zemljama i uključivanja hrvatske dijaspore u društveno politički i ekonomski život Hrvatske.

U suradnji s Središnjim državnim uredom i Ministarstvom unutarnjih poslova, zaključeno ja da se žurno treba pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu koja će ubrzati procedure prijema Hrvata izvan Hrvatske u hrvatsko državljanstvo.

Inicijativu za održavanje plenarne (tematske) sjednice Hrvatskog sabora podržali su i Odbor za vanjsku politiku (zajednička sjednica Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske poslove, održana 16. prosinca 2016. na kojoj je također donijet zaključak za održavanjem posebne tematske sjednice posvećene Hrvatima u BiH) kao i Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora koji je također donio zaključak na 4. (tematskoj) sjednici Odbora na temu: "Uloga Hrvata u obrambenom ratu u BiH i posljedice" održanoj 3. veljače 2017., a koji je podržao stavljanje i održavanje rasprave o položaju Hrvata izvan RH s posebnim naglaskom na položaj Hrvata u BiH koju je inicirao Odbor za Hrvate izvan RH na dnevni red plenarne sjednice Hrvatskoga sabora.

"Prema tome, možemo vidjeti kako je već prethodno pokrenuta inicijativa za održavanjem plenarne (tematske) sjednice Hrvatskoga sabora po pitanju Hrvata izvan RH s posebnim naglaskom na Hrvate u BiH, a koje je predloženo u zahtjevu zastupnika Glasnovića", navodi se u očitovanju.

Kad je u pitanju četvrta točka, odnosno rješavanje problema dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina, u očitovanju se navodi kako je Odbor za Hrvate izvan RH na 2. sjednici 8. prosinca 2016. godine razmotrio prijedloge članova na temelju čega je izrađen program rada Odbora za 9. saziv Hrvatskoga sabora, kojeg su na kraju rasprave članovi Odbora jednoglasno podržali.

Odbor će se u svome radu posebice zalagati za analizu zakonodavstva koje se odnosi na prava i obveze vezane uz Hrvate izvan RH radi poticanja povratka hrvatskog iseljeništva u RH, kao što su ubrzavanje primitka u hrvatsko državljanstvo, poticanje potpisivanja bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te za potrebne izmjene odgovarajućih zakona koji će omogućiti svim hrvatskim državljanima i pripadnicima hrvatskog naroda olakšan povratak, kao i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u RH.

Zadnja, peta točka odnosi se na izradu akcijskog plana za uključivanje gospodarstvenika iz dijaspore te donošenje zakona u tu svrhu.

U Programu rada Odbora za Hrvate izvan RH navedeno je kako se Odbor zalaže za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan RH, očuvanje i jačanje njihovog nacionalnog i narodnog identiteta, sustavno jačanje gospodarske suradnje s Hrvatima izvan RH, stvaranje klime i poduzimanje učinkovitih mjera za povratak iseljenih Hrvata i njihovih potomaka u RH.

Također, Odbor se zalaže za povezivanje uspješnih hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga, kao i svih drugih uspješnih Hrvata i hrvatskih organizacija izvan RH s gospodarstvenicima, udrugama, institucijama i tijelima državne uprave unutar RH, radi podupiranja projekata od značaja za Hrvate u Republici Hrvatskoj kao i radi jačanja utjecaja Hrvata i ugleda RH u svijetu.

Napominje se da je po tom pitanju pokrenuto više inicijativa kroz suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom i drugima.

"Temeljem navedenih obrazloženja evidentno je kako je rješavanje pitanja svih pet traženih točaka zahtjeva zastupnika Glasnovića, već odavno uključeno u program rada Vlade RH kao i u aktivnosti te program rada Odbora za Hrvate izvan RH, te ne može biti govora o bilo kakvim novim obvezama koje bi navodno opterećivale proračun, a pogotovo nema govora o navodnoj političkoj korupciji", navodi se u očitovanju Ljubića i Raguža.

Kopirati
Drag cursor here to close