Čudno: Otpad može svuda po BiH, ali ne može na Trgovskoj gori

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodni stručnjak za okoliš i razvoj dr. Viktor Simončič izjavio je Feni da je protiv lokacije Trgovske gore za odlaganje nuklearnog otpada u susjednoj Hrvatskoj, ali samo kao jedine u Hrvatskoj, jer su ostale tri, kako je istaknuo, izbačene zbog jeftine demagogije lokalnih političara.

Simončič je stručnjak iz oblasti zaštite okoliša s više od trideset godina radnog iskustva. Sudjelovao je i organizirao aktivnosti na stvaranju prvih okolišnih zakona, stvaranju strateških dokumenata u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji...

''Odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori'' u R Hrvatskoj koja izaziva veliku pozornost, ali i protivljenja lokalnog stanovništva s obje strane granice između BiH i Hrvatske, bit će jedna od tema najavljene zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske u petak u Sarajevu.

''To je dobar primjer gdje ste, ali i gdje smo mi u Hrvatskoj. Gdje nam je struka, nevladina scena i političari. Slobodan sam da smo kada gledam plašenje naroda od vodećih političara negdje u srednjem vijeku. Na Trgovskoj gori je trebalo biti odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada. Taj otpad ne nastaje samo u nuklearkama. Nastaje u bolnicama, gospodarstvu, nalazi se u gromobranima …. U Hrvatskoj se taj otpad trenutno čuva usred Zagreb. Gdje se čuva takav otpad u BiH? Može u Zagrebu, može svakuda po BiH, ali ne može na Trgovskoj gori. Malo nevjerojatno'', ističe Simončič.

Također navodi da je u Sloveniji napravljen natječaj za odlagalište, da se javilo šest općina i da su na kraju ostale dvije, Krško i Brežice.

''Skoro se potukle gdje će biti odlagalište. Prevagnula odluka za Krško. Ima li i tu nekih tragova zašto je Slovenija dosta naprijed, ili mi se samo čini?'', pita se Simončič.

Lokacija Trgovska gora, Općina Dvor u Republici Hrvatskoj ostala je jedina potencijalna lokacija za odlaganje nuklearnog otpada u toj zemlji nakon što je Agencija za posebni otpad od Vlade dobila mandat da utvrdi potencijalne lokalitete.

Zato je šteta da na raspolaganju za terenska istraživanja nisu ostali i drugi potencijalno mogući lokaliteti, kaže Simončič.

Hrvatska je 1998. godine imala 34 takva lokaliteta, a s vremenom su ostala četiri – Papuk, Psunj, te Moslavačka i Trgovska gora.

Hrvatski sabor je na sjednici 17. listopada 2014. donio strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, gdje je kao jedina lokacija ostala Trgovska gora.