Agenda neprestano pada u sjenu političkih kriza
Ide li to?
OBJAVA: Petak, 10. ožujka 2017. 14:15
IZVOR: Bljesak.info
AUTOR: R.I.
EU
0

Zaključuje se kako je provedba Reformske agende za BiH 2015-2018 spora i selektivna i u većini oblasti još nisu ostvareni očekivani rezultati.

''Konstatirali smo da idemo dobrim putem'', rekao je federalni premijer Fadil Novalić nakon susreta s premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović.

Osim izjava kako se realizacija mjera iz prva dva seta mjera iz Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu kreće zavisno od entiteta u postotku od 40 do 60 posto, velikih riječi nije bilo kako ni najava velikih planova. Ipak je zajednička sjednica dvaju entitetskih vlada, nakon zastoja zbog natezanja između Srpske i Federacije oko nadležnosti i podjele novca, pala u sjenu političkih previranja.

Sporedne uloge

Kao što to i obično biva, u BiH su na dnevni red došle ''važnije stvari'', pa su ispunjanja obećanja iz usvojene i prihvaćene Reformske agende iz glavne ''prebačene'' u sporedne uloge.

No, čini se kako su čelnici zadovoljni obavljenim poslom, iako ističu kako posla još uvijek ima i da obični smrtnici ne mogu tek tako vidjeti učinke reformske agende.

Tako je u intervjuu za Bljesak.info Novalić rekao kako je povećanje zaposlenosti sigurno jedan od velikih uspjeha Reformske agende, ''koji građanima Federacije vjerojatno znači najviše''.

''Ima tu još nekoliko pokazatelja koji govore da smo na pravom putu: rast industrijske proizvodnje, nova radna mjesta, sve do rasta BDP-a krajem prošle godine. Sve je to posljedica reformi iz područja fiskalne i poreske politike, radno-pravnog zakonodavstva, te poboljšavanja poslovnog okruženja'', rekao je Novalić.

No, upravo je brojka zaposlenih ono što kritičari vlasti i provođenja reformi zamjeraju Novaliću tvrdeći kako je baratanje brojkama zgodno za manipulaciju.

Istiniti Novalić

Tako je Monitoring implementacije socio-ekonomskih reformi u BiH objavio da i građane ipak moglo začuditi je zašto premijer FBiH koristi podatke Porezne uprave FBiH, a ne Federalnog zavoda za statistiku, tijela čija je svrha da bude najznačajniji službeni izvor informacija u Federaciji.

''Prvo, podaci koji su dostupni javnosti nisu podaci Porezne uprave, već Federalnog zavoda za statistiku, što je sasvim prirodno. Drugo, podaci ove dvije institucije se veoma razlikuju, toliko da je nevjerojatno da premijer jednostavno odlučuje koristiti one koji mu više odgovaraju, ignorirajući službene podatke Federalnog zavoda za statistiku (FZS)'', naveo je portal Monitoringa - reforma.ba.

Novalić je pak javnosti odgovorio kako u Federaciji BiH broj zaposlenih u ovom entitetu mjere dvije institucije i da otuda dolaze dva podatka.

''I odatle dolazi do lakog zbunjivanja i do lakog manipuliranja tim podacima. Broj zaposlenih, pravi broj zaposlenih mjeri Porezna uprava, jer ona ima obrasce prijave, znači svakog uposlenog, od obrtnika, do onog koji je uposlen eto i u Poreznoj upravi, znači da kažem u državnoj službi. Znači, taj broj je 504 tisuće i povećan je za 20.700 u našem mandatu. To je najveći broj zaposlenih koji se bilježi u zadnjih deset godina….jedan drugi podatak koji zbunjuje je podatak iz Statistike, naše federalne statistike i on kaže da je to broj 461 tisuću. Po tome smo zaposlili novih 16 tisuća. Dakle, postoji razlika koja zbunjuje…ali statistika ima različite metode, jer mjeri sva poduzeća koja imaju preko 10 uposlenih, jer su dužna da predaju statističke obrasce. Ovi drugi nisu. Tu su vam sve obrtnici, taksisti…drugi koji imaju manje od 10 ljudi… Zato se ta dva broja razlikuju'', rekao je Novalić.

S druge strane, platforma za analize izjava političkih dužnosnika u BiH Istinomjer, navodi kako Međutim, podaci nadležnih institucija o broju zaposlenih osoba u 2016. godini razlikovali su se u tisućama i tako zbunili javnost. Stoga je Novalić dobio pozitivnu ocjenu po ovom pitanju.
Kritika vlasti

Federalni premijer Bljesku je rekao kako bi ipak među uspjesima koje je donijela Reformska agenda posebno izdvojio stabilizaciju mirovinskog sustava.

''U trenutku kad sam preuzeo dužnost premijera bio je pred kolapsom. To je lako moglo dovesti do neisplaćivanja mirovina. Ovdje se radi o 400 tisuća ljudi koji su mogli ostati bez ikakvih primanja. Morali smo djelovati brzo. Kratkoročnim mjerama smo omogućili da ne kasne mirovine i da deficit ne raste. Imali smo novouposlene, rasli su prihodi, a radili smo i srednjoročne proračunske mjere kojim ćemo ove godine Fond MIO pomoći sa 60 milijuna KM. Slijedeći korak bila je izrada Zakona o MIO. Skupio sam međunarodne i domaće stručnjake, a za ideje zamolili smo i same umirovljenike. Bili biste iznenađeni koliko oni znaju o ovom problemu i koliko imaju konstruktivnih prijedloga. Zajedno smo kreirali jedan moderan zakon koji će u narednih 20 do 30 godina stvoriti stabilan sustav, koji će uz to biti pošten jer će bodovanje izjednačiti prava ljudi. Drago mi je da buduće Vlade neće naslijediti ovaj problem'', rekao je Novalić.

No, jedan od najglasnijih kritičara vlasti, program-menadžer CCI-a Adis Arapović, smatra kako da dosadašnje reforme nisu ostvarile posebne rezultate kada su u pitanju poslovna klima i konkurentnost.

Iako su na tržištu rada, nakon mnogo godina, zaustavljeni negativni trendovi, smanjenje nezaposlenosti je vrlo malo, naveo je Arapović i dodao kako je zabilježen i drastičan pad izravnih stranih ulaganja zbog političke nestabilnosti, stalnih tenzija i obračuna među političkim akterima, kao i da sporadično ukidanje administrativnih barijera ne dovodi do poboljšanja poslovnog ambijenta.

Nema rasterećenja

''Čak svjedočimo kako nema rasterećenja gospodarstva, već se naprotiv uvode novi porezi i fiskalni i parafiskalni nameti što ne doprinosi poboljšanju poslovnog ambijenta, otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju životnog standarda radnika i svih onih koji to žele biti'', naveo je Arapović.

U izvještaju Stanje nacije CCI se osvrnuo na tempo realizacije Reformske agende te zaključuje kako se njezino provođenje ne odvija zadovoljavajućom dinamikom.

''Kumulativno promatrano, za sve razine i sve akcijske planove, samo 52 posto mjera iz reformske agende je realizirano. Statistički gledano, institucije BiH, primarno Vijeće ministara BiH ima najbolju realizaciju vlastitog Akcijskog plana, ali i najmanji broj mjera. Akcijski plan Vlade RS, s obzirom na ukupni broj mjera u planu i broj usvojenih mjera, realiziran je u najvećem obujmu (51 posto). Akcijski plan na razini FBiH realiziran je u najmanjem obimu, tek 33,36 posto'', naveo je CCI.

Zaključuje se kako je provedba Reformske agende za BiH 2015-2018 spora i selektivna i u većini oblasti još nisu ostvareni očekivani rezultati.

Inače, Reformska agenda se provodi godinu i pol u oblastima javnih financija, poslovne klime i konkurentnosti, tržišta rada, socijalne i mirovinske politike, javne uprave i vladavine prava.

''Reformama se mora pristupiti mnogo odgovornije, transparentnije, obuhvatnije i ciljano na životni standard građana, a ne na ispunjavanje uvjeta za nova kreditna zaduženja'', navedeno je u Izvještaju CCI.

Ekonomija prije politike

Inače, Reformska agenda za BiH, koju je Vijeće ministara usvojilo na sjednici 10. lipnja 2015., sadrži glavne planove Vijeća ministara i entitetskih vlada u oblastima javnih financija, oporezivanja i fiskalne održivosti, poslovne klime i konkurentnosti, tržišta rada, vladavine zakona i dobrog upravljanja te reforme javne uprave radi pokretanja procesa oporavka i modernizacije ekonomije.

No, BiH ne bila BiH da i velika želja za reformama nije krenula naopako. Naime, Republika Srpska usprotivila se sadržaju agende uz pojašnjenje da se u njoj ''spominju i neka pitanja koja nisu sadržana u izjavi o reformama koju su ranije potpisali lideri stranaka''. Nesuglasice su u međuvremenu riješene ili prešućene, a agenda se provodi tempom koji dozvoljavaju politička prepucavanja i krize u koje BiH svako malo tone.

Europska unija više je puta ponovila kako je svjesna da politika razdire BiH, ali da se bez ekonomskih reformi zemlja ne može mrdnuti naprijed. Tako je veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini u intervjuu za Bljesak.info rekao kako postoje ključna ustavno-pravna pitanja, ali da na prvo mjesto treba staviti ekonomsko-socijalne reforme ''koje se tiču položaja različitih grupa stanovništva, ne samo konstitutivnih naroda, već i drugog stanovništva koja isto tako treba rješavati''.

''Potrebne su vam temeljne reforme, počevši od socio-ekonomskih'', rekao je Wigemark poručivši kako, unatoč političkim posrtanjima, reforme i usvojena Agenda moraju liderima u BiH biti prioritet.

Komentari (0)
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, Bljesak.info ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije. Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja.
 :)
 :(
 :P
 :D
 :O
 ;)
 8)
 8|
 ]:(
 :\
 :|(
 3:)
 O:)
 :-*
Ovaj članak mogu komentirati samo registrirani korisnici. Molimo prijavite se za komentiranje. Prijavu možete izvršiti i preko Facebook i Google servisa.
Molimo popunite polja i pošaljite komentar.