Načini na koje se svakodnevno zaglupljujete

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sudeći prema navodima stručnjaka, svi činitelji suvremenog života, od napredne tehnologije do naših navika u vezi sa konzumiranjem hrane, mogu smanjiti naš IQ.

Pogledajte koje sve aktivnosti negativno utječu na rad našeg mozga.

Multitasking

''Naš mozak jednostavno nije prilagođen multitaskingu, mi možemo u potpunosti biti fokusirani u određenom trenutku na obavljanje samo jednog posla. Kad ljudi misle da obavljaju više stvari odjednom, oni se zapravo samo brzo prebacuju s jedne aktivnosti na drugu, što uzrokuje brže trošenje glukoze (moždanog goriva), zamaranje i konfuziju, a organizam preplavljuju hormoni kortizol i adrenalin. Čak i najjednostavnije stvari kao što je čitanje maila tijekom obavljanja nekog zadatka može da smanji vaš IQ za 10 bodova'', navodi neurolog Erl Miler s Tehnološkog instituta u Massachusettsu, prenosi B 92.

Kozumirate veliku količinu masne hrane

Hrana krcata zasićenim masnoćama poput slanine, kruha namazanog puterom ili prženih jaja utječe negativno na funkciju dopamina u mozgu, neurotransmitera zaduženog za motivaciju. Istraživanja su pokazala da masna hrana narušava kognitivnu fleksibilnost, usporava reakcije organizma, oštećuje pamćenje i uzrokuje nastanak negativnih osjećanja i depresije kod pacova i drugih životinja.

Odgovore na sva pitanja tražite odmah na internetu

Imati u svakom trenutku na raspolaganju neograničen izvor informacija može biti i blagoslov i prokletstvo. Naime, ovakvo ponašanje negativno utječe na dio mozga zvan hipokampus, zadužen za skladištenje nove memorije. Istraživanje Univerziteta u Kolumbiji pokazalo je da smo u današnje vrijeme znatno skloniji pamćenju toga gdje smo uskladištili podatke nego pamćenju uskladištenog sadržaja.

Jedete suviše voća

UCLA istraživanje iz 2012. godine, provedeno na pacovima, pokazalo je da fruktoza – prosti šećer koji ulazi u sastav voća, meda i povrća, efikasno usporava rad mozga tako što ometa inzulin, zadužen za pretvaranje šećera u energiju neophodnu za pravilno funkcioniranje mozga. Ovaj efekt poništava konzumiranje omega-3 masnih kiselina kojim je bogato ulje lana, haringa i pastrmka.

Previše gledate televiziju

Iako za to još uvijek ne postoji sasvim pouzdan dokaz, znanstvenici smatraju da nas gledanje TV reality emisija i drugog programa sličnog sadržaja, zaglupljuje u velikoj mjeri. U austrijskom istraživanju u kojem je sudjelovala 81 osoba, znanstvenik Markus Apel ustanovio je da su znatno bolje rješavali testove oni ispitanici koji prethodno nisu gledali televiziju. Apel smatra da ono što vidimo i čujemo oblikuje naše ponašanje. Drugim riječima – ono smo što gledamo.

Jet lag i druge vrste poremećaja

Svakom tko je nekada prešao veliku razdaljinu avionom poznat je osjećaj konfuzije nakon stupanja u drugu vremensku zonu i poremećaja biološkog ritma. I dok je većini poznato da simptomi traju dan-dva, znanstvenici zapravo smatraju da ovaj efekt traje nekoliko tjedana.

Žvakanje žvake

Donedavno je žvakanje žvakaće gume predstavljalo dobru stvar, u neurološkom smislu – u pitanju je fizička vježba koja povećava dotok krvi u mozak i poboljšava kognitivne funkcije osigurvajući mozgu na taj način dodatnu energiju. Ali, nedavni eksperiment ‘bacio je u vodu’ ovu teoriju – žvakanje žvake zapravo je ometalo sudionike u učenju i rješavanju problema.