Epidemija morbila posljedica lošeg cijepljenja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Podaci o obolijevanju necijepljenih osoba pokazuju da je uzrok epidemije morbila koja je proglašena u više područja regije necijepljenost, kao i nedovoljno provođenje predloženih protuepidemijskih mjera-prema redefiniranim dobnim granicama.

Prema podacima o epidemiji morbila (malih boginja, krzamaka) na području bh. entiteta Federacija BiH, u razdoblju od veljače do kraja studenog 2014. godine registrirano je 3426 oboljelih, navodi dr. Jelena Ravlija, glavni epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo FBiH u izvještaju dostavljenom Al Jazeeri.

Najviše oboljelih registrirano je u starosnoj grupi od 15-19 godina, među necjepljenim i onima nepoznatog statusa cijepljenja.

U entitetu Republika Srpska najviše oboljelih je u uzrasnoj dobi 20-29 godina, također među necijepljenim, te osobama koje nemaju podatke o cjepljenom statusu.

Najveći broj registriran je u regijama Bijeljina i Trebinje, navodi se u dopisu Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koje potpisuje glasnogovornica Milka Mrđa.

Na teritoriji Srbije mjera pooštrenog nadzora nad morbilama uvedena ja od 21. studenog 2014.

Vršitelj dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje Srbije Branislav Tiodorović rekao je da je pojava malih boginja posljedica lošeg cijepljenja u prethodnom razdoblju.

Postotak cijepljenih osoba

Prema informacijama Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", od 21. studenog 2014. godine, zaključno sa 23. siječnjem 2015. godine, prijavljena su 123 slučaja sumnje na morbile.

Najveći broj oboljelih je u uzrastu od 20 do 30 godina, a uglavnom se radi o necijepljenim osobama ili onih nepoznatog cijepljenog statusa.

Znatno manji broj oboljelih zabilježen je u Crno Gori (7) i u Hrvatskoj (9), što se objašnjava visokim postotkom obuhvatnosti cijepljenja, koji u Hrvatskoj iznosi 95 posto.

Da bi stanovništvo bilo zaštićeno od zaraznih bolesti, nužno je da bude cijepljeno od 93 do 95 posto stanovništva. Ukoliko je postotak cijepljenih niži, to je veći rizik od širenja zaraznih bolesti.

Do infekcije je, kod svih oboljelih u Crnoj Gori i Hrvatskoj, došlo ili tijekom boravka izvan zemlje ili prilikom kontakta s osobama koja su inficirana izvan teritorije, priopćili su za Al Jazeeru Vesna Nikaljević, glasnogovornica Instituta za javno zdravlje Crne Gore i predstavnik Ravnateljstva Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.