Ako posjedujete automobil, nemate pravo na dječji doplatak

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Obitelj u kojoj jedan član obitelji posjeduje auto ne može ostvariti pravo na dječji doplatak'', jedna je od stavki zakona koja se odnosi na dječji doplatak, rečeno je na Javnoj raspravi o Nacrtu zakona o zaštiti obitelji s djecom u HNŽ u okviru kampanje (Ne)Diskriminacija porodilja u FBiH - hotel "Bristol".

Mirjana Penava, direktorica Udruženja žena ''Forma F" koja je jedna od udruga koje su podržale inicijativu 'Jednaka prava za sve!', rekla je kako je ovakva stavka besmislica, pogotovo u vrijeme kada je automobil potreba a ne luksuz, kada roditelj mora dijete odvesti do vrtića ili liječnika.

Penava je istaknula kako je HNŽ nakon 18 godina konačno krenuo u proceduru donošenja zakona o Zaštiti obitelji s djecom.

''Sama Vlada je od 16. prosinca, kada je Skupština usvojila Nacrt zakona, krenula u javne rasprave. Mi nevladine organizacije koje smo spona između građana i institucija koristimo današnju priliku da upoznamo građanke i građane sa samim nacrtom Zakona, a onda i da čujemo njihovu zabrinutost. Želimo zajedno s našom pravnicom pokušati donijeti kvalitetne preporuke i prijedloge koji bi bili upućeni Vladi u obliku amandmana'', kazala je Penava.

Govoreći o nacrtu Nacrtu zakona o zaštiti obitelji s djecom u HNŽ-u, Penava je navela da je ovaj, kao i svaki nacrt zakona, dosta okviran i maglovit.

''Kada su u pitanju porodiljine naknade govori se o nekom postotku na plaću, međutim u pitanju je koeficijent koji će naknadno biti određen, a može biti dobar i loš. Kada je porodiljino u pitanju, zabrinutost postoji kod žena koje rade u realnom sektoru. Žene su i do sada bile diskriminirane, a poslodavac je pozivajući se na neke stavke 'Zakona o radu' tražio da se žene nakon 42 dana vrate na posao'', rekla je Penava, navodeći kako su svi ti segmenti jako važni, jer svi moraju shvatiti kako porodiljini dopust i dječji doplatak temeljno i zakonom zagarantirano ljudsko pravo.

Penava je također naglasila kako imaju i potporu od predsjedavatelja Skupštine Edina Špage koji im je otvorio vrata za sjednice, kada je na redu nastavak procedure donošenja obiteljskog Zakona.

Amer Zagorčić, zastupnik u Skupštini HNŽ-a, podržao je ovu tribinu, te je u izjavi za medije rekao kako izneseni prijedlog zakona ima nekih određenih nelogičnosti i opasnosti.

''Zakon je ušao u proceduru i bio je u nacrtu u Skupštini prije otprilike tri mjeseca, tu su zastupnici iznijeli primjedbe i prijedloge za poboljšanje Zakona. On ima određenih opasnosti i nelogičnosti i nadam se da će do Prijedloga zakona te nelogičnosti biti ispravljene, te da će biti uvažene primjedbe zastupnika'', kazao je Zagorčić, dodajući kako se nada da će Zakon što prije ući u skupštinsku proceduru jer zaista postoji potreba za ovim zakonom.

''Nadamo se da ćemo ga što prije imati. Dio sredstava za taj zakon je planiran u proračunu HNŽ-a, a po količini sredstava planiranima u proračunu, mislim da ćemo ga imati sredinom ljeta'', rekao je Zagorčić, navodeći da nelogičnosti u prijedlogu ostavljaju dosta prostora za zloupotrebu.

''Najveća opasnost Zakona je u tome da poslodavac prijavljuje ženu kada se vrati s porodiljinog, a ne da se sama žena prijavi da se javila s porodiljine odsutnosti. Možemo doći u situaciju da se žene vrate s porodiljine odsutnosti, imaju manja primanja i nisu prijavljene, a kada dođe inspekcija poslodavac može reći 'evo došla je danas s porodiljinog, na posao'. Prijavu povratka na posao treba prepustiti ženi kako bi mogla zaštiti svoja prava, a ne omogućiti zloupotrebu poslodavcima koji na taj način mogu ucjenjivati žene koje su bile na porodiljinom'', kazao je Zagorčić.

Marija Budimir socijalna radnica SOS porodičnog centra i trudnica kaže kako je doista neophodno da se donese Zakon o zaštiti obitelji.

''Važno je da se riješi pitanje diskriminacije za sve porodilje u našoj županiji, iznimno mi je drago da se pokrenula ova inicijativa te da se zaštite žene i porodilje'', kazala je Buntić.

Inače, kratkotrajna pomoć od 400 KM se daje ženama koje rade i koje ne rade.

''Tih 400 maraka je apsolutno nedovoljno, sama kolica koštaju oko 300 do 400 KM, morate se opredijeliti hoćete li kupiti kolica ili krevetac, a da ne pričamo o pelenama i dohrani. Vi ne možete birati što djetetu treba ili ne, djetetu sve treba'', kaže Buntić.