Suhozid

Susjedi zaštitili suhozid, BiH ne prepoznaje njegovu vrijednost

Kultura / Flash | 14. 03. 2017. u 12:29 K.K.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Umijeće gradnje suhozida kao element nematerijalne kulturne baštine naši susjedi u Hrvatskoj i Sloveniji smjestili su na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva. Kod nas je pak, vrijednost jednako rasprostranjene tehnike gradnje 'u suho' još uvijek neprepoznata.

Na Preliminarnoj listi nematerijalne baštine u BiH, koja je otvorena za dopune s novim elementima, trenutno se nalaze Konjičko drvorezbarstvo, potkivanje jaja u Kruševu, umijeće izrade čipke-kera, hodočašće na Ajvatovicu (Prusac), hodočašće sv. Ivi, (Podmiličje), izrada grnčarije u Liješevu, običaj košenja u Kupresu, ganga-polifoni oblik ruralne tradicije, umijeće izvođenja sevdalinke-glazbeno-poetskog oblika gradske glazbene tradicije, umijeće gradnje i sviranja glazbenog instrumenta karaduzen, polifoni oblik pjevanja „u tri“ u Usori, skokovi sa Starog mosta u Mostaru, krsna slava, paljenja žežnice, Nevesinjska olimpijada, Mrkonjićki kovači, Osaćanski jezik te branje trave ive na Ozrenu.

''Da bi se neki element nominirao prema UNESCO-u preduvjet je da se nalazi na ovoj listi. Za sada suhozid nije na Preliminarnoj listi nematerijalne baštine u BiH. Ova lista je otvorena za nove elemente koje na osnovu provedenih procedura i na osnovu suradnje s lokalnom zajednicom i svojih lista nematerijalne baštine dostavljaju nadležna entitetska ministarstva za kulturu'', rekla je za Bljesak.info Zorica Rulj ispred Državne komisije za suradnju Bosne i Hercegovine sa UNESCO-m.

Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja vezivnog materijala. Vještina gradnje suhozida i suhozidnih građevina tradicijsko je naslijeđe mediteranskog prostora još iz prapovijesnih vremena. Ova drevna vještina gradnje oblikovala je naše prostore i čini ih ovakvim kakvi su danas.

Kao prvi element iz BiH na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva upisan je 2014. godine Zmijanjski vez. Zatim je predana nominacija Konjičkog drvorezbarstva za upis na ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine svijeta. Takođe, UNESCO-u je dostavljena i nominacija elementa „Branje trave Ive na Ozrenu“.

S druge strane, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika započela je postupak identifikacije i analizu postojećeg stanja svih objekata narodnog graditeljstva u kamenu, uključujući i gradnju u suhozidu na području općina Ravno i Trebinje.

''Rad je posebno fokusiran na prostore koji se nalaze uz trasu bivše pruge Čapl?ina – Dubrovnik, koji uključuju sela koja se nalaze u njenoj blizini, kao i područje Popovog pol?a. Aktivnosti će trajati oko godinu dana, a rezultat bi trebao biti detaljan inventar naslijeđa u kamenu na području te dvije općine'', rekao je za Bljesak.info Mirzah Fočo ispred Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Kako ističe Fočo, s ciljem podizanja svijesti i širenja znanja o potrebi i načinima očuvanja arhitekture u suhozidu, Komisija je u listopadu 2015. godine u Stocu održala Školu o vernakularnoj arhitekturi (narodna arhitektura) a u okviru Projekta pod nazivom EXtension of POtentiality of Adriatic UNESCO Sites - EX.PO AUS.

U sklopu Škole je, između ostalih, održano i dvodnevno predavanje sa radionicom na temu suhozida a od strane predstavnika Udruge DRAGODID iz Hrvatske, Filipa Bubala.

''Umijeće gradnje suhozida široko je rasprostranjeno, i sadrži mnogo dodirnih točaka, kao i bezbroj lokalnih razlika. Ono što je svima koji ga baštine zajedničko jest da su slaganjem kamena na kamen zajednice oblikovale svoje krajolike prilagođavajući ih svojim potrebama obitavanja i uzgoja biljaka i životinja. Suhozidom se čovjek kroz povijest borio ili se još uvijek bori protiv erozije, poplava, lavina, isušivanja, a usput su u suhozidu i oko njega svoj dom našle brojne sitne biljke i životinje povećavajući bioraznolikost i kompleksnost okoliša“ istaknuli su iz Udruge Dragodid koja je jedan od nositelja nematerijalnog kulturnog dobra – umijeća zidanja “u suho”u Hrvatskoj gdje je nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite, suhozid potvrđen kao kulturno dobro.

Stoljećima su marljive težačke ruke vadile iz zemlje i polagale kamen na kamen stvarajući impresivne građevine povezane samo ljudskom dovitljivošću. Tisuće metara zemljišnih suhozidnih ograda, gospodarski i stambeni objekti, gustirne i putevi stoje kao spomenici ljudskog truda i mudrosti žitelja naših otoka i priobalja.

Na sjednici Državne komisije za suradnju BiH s UNESCO, održane u prosincu 2016.godine, razmatrane su inicijative za nominaciju Sevdalinke i nominaciju Dana kosidbe na Kupresu na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Inicijative su podržane i dostavljene Federalnom ministarstvu kulture i sporta s preporukom da se formiraju ekspertski timovi koji će da rade na pripremama ovih nominacija u skladu s Procedurama i kriterijima za podnošenje prijedloga za nominacije UNECSO-u.

''Nakon što nominacije budu pripremljene u formi kako je definirao UNESCO i prema UNESCO kriterijima, iste se dostavljaju Državnoj komisiji za suradnja BiH s UNESCO koja ih nakon prihvaćanja dostavlja UNESCO-u. Odluku o upisu nekog elementa na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva donosi Odbor za nematerijalnu baštinu UNESCO-a. Sjednice Odbora za nematerijalnu baštinu održavaju se jednom godišnje. Ove godine očekujemo da će na dnevnom redu Komiteta biti naša nominacija Konjičkog drvorezbarstva'', zaključili su iz Državne komisije za suradnju BiH s UNESCO-m, bez preciziranja kad bi i hoće li suhozid uopće pronaći svoje mjesto među jednim od kandidata.

Kopirati
Drag cursor here to close