Sa aukcije u Malagi povučen dio ukradenih listova iz Titove knjige sjećanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvanaest od ukupno 40 ukradenih listova iz Spomen knjige Josipa Broza Tita iz Muzeja povijesti Jugoslavije povučeno je s aukcije španjolske kuće Internation Autograph Auction Europe (IAAE).

Španjolska aukcijska kuća odlučila je da do okončanja istrage stopira prodaju 12 stranica iz Titove Knjige sjećanja, doznaje Tanjug.

Odluku o povlačenju spornih autografa s aukcije donio je Organizacijski odbor IAAE na sjednici održanoj u četvrtak navečer, a ta je odluka u međuvremenu objavljena i na mrežnoj stranici na kojoj je prodaja bila oglašena.

U izjavi za Tanjug, direktor IAAE Francisco Pinero potvrdio je kako je odlučeno da se svih 12 spornih lotova povuče sa zakazane aukcije o čemu su odmah informirane sve filijale aukcijske kuće, kao i klijenti i zainteresirani kupci.

''Odluku o povlačenju spornih lotova donijeli smo nakon velikog pritiska medija i institucija iz Srbije i regije zapadnog Balkana, a nakon službenog dopisa Muzeja povijesti Jugoslavije koji tvrdi da listovi pripadaju njemu'', kazao je Pinero te dodao kako su o tome službeno informirali i muzej iz Beograda.

Naglasio je kako je osoba koja je ponudila na prodaju autografe poznatih svjetskih državnika napisanih u čast Josipa Broza Tita, organizatoru aukcije pokazala dokument o autentičnosti listova iz koga se vidi da je kolekcija kupljena od diplomate iz bivše Jugoslavije.

Pinero, međutim, nije želio da otkrije identitet sadašnjeg vlasnika kolekcije kao ni osobe od koje je ona prethodno otkupljena.

Slučaj aukcijske prodaje listova ukradenih iz Titove Knjige sjećanja uzburkao je domaću i regionalnu javnost nakon što je Medijska mreža Antidot 25. svibnja objavila otkriće o zakazanoj prodaji listova koji su ukradeni iz depoa Muzeja Jugoslavije.

Radilo se o 12 stranica koje su svjetski državnici osamdesetih godina prošlog stoljeća zapisali u Titovu Knjigu žalosti u Kući cvijeća.

Posvete državnika poput Norodoma Sihanouka, Indire Gandhi, Mihaila Gorbačova, Nikolae Causeskog, Jasera Arafata, Olofa Palmea i Georga Busha predstavljaju samo dio znatno veće kolekcije od 40 stranica koje su istrgnute i ukradene iz Muzeja povijesti Jugoslavije.