Siromašni više vjeruju

Iznad svjetskog prosjeka - Više od 70 posto bh. građana su vjernici

Kultura / Vjera | 18. 04. 2017. u 06:36 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U istraživanju koje je provela najveća analitičarka agencija ''Gallup International'', više od 70 posto građana Bosne i Hercegovine izjasnilo se da se smatraju vjernicima. To je iznad svjetskog prosjeka, koji iznosi 62 posto, piše Dnevni avaz.

''Tradicionalno, veliki broj vjernika je u siromašnim i državama u razvoju, kao što su Brazil, Argentina, Kolumbija, Panama, Rumunija, Makedonija, BiH, Bangladeš i druge'', navodi se u istraživanju.

Visoki prihodi

Od anketiranih, 25 posto izjasnilo se da ne vjeruje, a tek je devet posto za sebe kazalo da su ateisti. Identično istraživanje provedeno je i prije pet godina, a postotak vjernika bio je 59 posto, a ateista 13 posto.

Na Tajlandu se 98 posto stanovništva izjasnilo da su vjernici, a zatim slijede Nigerije s 97 posto, Indija, Gana, Obala Slonovače, Papua Nova Gvineja i Kosovo s 94 posto. Kina je zemlja u kojoj se najmanje stanovništva izjasnilo da vjeruje, i to manje od deset posto.

Prema mišljenju analitičara ove agencije, podaci o broju vjernika u direktnoj su korelaciji s visinom prihoda. Ukupno 66 posto ljudi s niskim prihodima izjasnilo se kao vjernici, dok je ovaj postotak ispod 50 posto u kategoriji ljudi koji imaju visoke prihode. Slična tendencija primijećena je i kad je u pitanju stupanj obrazovanja. Vjernicima se izjasnilo 83 posto ljudi s niskim stupnjem obrazovanja, dok je, s druge strane, kod visokoobrazovanih taj postotak 49, piše Dnevni avaz.

Zamjenik predsjednika “Gallup Internationala” Andrej Milehin smatra da je u posljednjih nekoliko godina došlo do promjene u relaciji nivoa primanja i vjere.

''Nastavlja se trend da su stanovnici siromašnijih država više religiozni, dok su oni u razvijenim državama manje skloni religiji. Religija pomaže da se lakše podnese težina siromaštva'', istaknuo je Milehin.

Procvat znanosti

Sociolog i politički analitičar Srđan Vukadinović kazao je da je riječ o očekivanim rezultatima, koji potvrđuju trend prisutan već decenijama.

''Procvat znanosti uzrokuje drastično opadanje utjecaja religije. Očito je da religija gubi utjecaj u urbanim sredinama i kod visokoobrazovanih ljudi, ali nije sporno da ima veliki procent i takvih vjernika. U bh. ambijentu primjećujemo da religija izlazi iz svoje sfere i ulazi u politiku, gdje se baš i ne snalazi'', smatra Vukadinović.

Dodao je da razlog za to može biti i gušenje religije u bivšoj državi, ali da to ne smije biti razlog da religija pokušava biti arbitar u svim bitnim pitanjima.

''Podaci o siromašnim i manje obrazovanim vjernicima u skladu su i s angažmanom određenih političkih stranaka u BiH. Stranke koje imaju nacionalni predznak, koriste religiju u manje urbanim područjima naše zemlje kako bi regrutirale pristalice i dobile glasove na izborima. To nije dobro za društvo, a najgore je za samu religiju, jer ona gubi svoje pripadnike među obrazovanim građanima koji žive u urbanim dijelovima države'', pojasnio je Vukadinović.

Najviše vjernika u hinduizmu

Kada je riječ o rezultatima analize konfesija, najviše vjernika je zabilježeno u hinduizmu, i to 91 posto, a slijedi budizam s 88 posto. U katoličanstvu i islamu 74 posto pripadnika ove konfesije sebe smatra vjernicima. Najniži broj vjernika zabilježen je među ljudima koji ispovijedaju judaizam, i to 45 posto.

U BiH 27.853 ateista

Na popisu stanovništva u BiH 2013. godine veoma mali broj stanovnika izjasnio se da ne pripada nijednoj religiji. Ovo su neki podaci o vjeroispovijesti iz popisa:

50,7% - Islam (1.790.454)
30,7% - Pravoslavlje (1.085.760)
15,1% - Katoličanstvo (536.333)
0,7% - Ateisti (27.853)
0,9% - Ne izjašnjava se (32.700)
0,3% - Agnostik (10.816)
0,03% - Jehovini svjedoci (1.171)
0,1% - Nepoznato (6.588)
0,08% - Ostali (2.870)

Kopirati
Drag cursor here to close