Tko će prije: Hrvatska i BiH u utrci za otkriće nafte na granici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Istraživanja zaliha nafte u području planinskog masiva Dinarida na području FBiH počet će već sljedeće godine, a prvi preduvjet je ugovaranje konzultantske firme za vođenje pregovora i potpisivanje ugovora o koncesiji sa Shellom, potvrdio je Nezavisnim novinama Erdal Trhulj, ministar energetike u Vladi FBiH, nakon što je nedavno raspisan međunarodni tender za konzultantske usluge u ovom procesu.

Trhulj kaže da će, ukoliko sve protekne prema planu, ugovor o koncesiji sa Shellom, koji moraju odobriti Vlada i Parlament FBiH, biti potpisan najdalje do kraja godine.

-Shell je zasad jedini iskazao interes, ali su željeli cijelo područje Federacije. Međutim, zakonom smo jasno kazali kako ne može samo jedna kompanija dobiti cijelo područje FBiH, kaže Trhulj.

Ovog mjeseca navršile su se točno tri godine otkako je pokrenut ovaj proces koji, prema Trhuljevim riječima, predstavlja veliki posao za sve strane i zbog toga se odužio. Navodi kako je područje Dinarida (hercegovački bazen, od Neuma do Glamoča) veliki izazov te da poznatu međunarodnu korporaciju, ukoliko dobije ugovor, čeka veliki posao.

-Znamo sigurno da u tuzlanskom bazenu postoje rezerve, vjerojatno i u sarajevsko-zeničkoj kotlini. Međutim, Dinaridi su najveća nedoumica, jer bi bušotine na nalazištima mogle ići i do osam kilometara u dubinu, a to samo Shell može izvesti, rekao je Nezavisnim novinama Trhulj, pojasnivši da bi istraživanja mogla trajati oko tri godine.

U svakom slučaju, ovo bi mogla biti i borba s vremenom između BiH i Hrvatske "za naftnu startnu poziciju", s obzirom na to da se dinarski masivi protežu duž granice dvije države.

Stručnjaci se slažu u ocjenama da je upravo zbog ove činjenice gotovo nemoguće utvrditi granicu naftnih polja, pa će, navodno, u prednosti biti ona država koja prva napravi bušotine i počne eksploataciju.

Duško Bogdanović, ekonomski analitičar i stručnjak za ovu oblast, kaže da je sasvim izvjesno da u Dinaridima ima nafte.

-Međutim, pitanje je koliko, što i kako. Koliko će bušotine biti duboke - teško je reći, ali postoje indikatori da u Livanjskom i Glamočkom polju zaliha ima, rekao je za Nezavisne novine Bogdanović, koji smatra kako bi bilo dobro "objediniti snage" na razini BiH i osnovati fondove za geoistraživanja, kako je to nekada bilo u bivšoj Jugoslaviji.

-Istraživati se sigurno isplati i sve što bismo našli isplatilo bi se s obzirom na cijene nafte na svjetskom tržištu i sve više konflikata u svijetu. Pogledajte što se sada događa s Ukrajinom. Imati vlastite resurse je pitanje koje se naprosto nameće, zaključuje Bogdanović.

Prema ranijim istraživanjima, koja su u bivšoj Jugoslaviji provođena neka dva desetljeća do početka rata, svako nalazište u FBiH moglo bi da sadrži između 50 i 100 milijuna barela. S tim u vezi ministar Trhulj ranije je rekao da bi ukupni potencijal mogao biti između 300 i 500 milijuna barela, što su ogromne količine.