Nacrt zakona

Što sve čeka buduće umirovljenike?

Gospodarstvo / Flash | 14. 04. 2016. u 14:30 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nacrt zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vlada FBiH, odobren je gotovo jednoglasno (jedan suzdržan glas) tijekom današnje sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta.

Tekst je upućen u tromjesečnu javnu raspravu, za koju je rečeno da mora biti široka i uključiti ne samo umirovljenike već i poslodavce i sindikate odnosno sve zainteresirane strane.

Po obrazloženju federalnog ministra rada i socijalne politike Veska Drljače, zakon je između ostalog koncipiran na zadržavanju postojećih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja te je, na prijedlog umirovljenika, uvedeno novo pravo na posmrtninu - jednokratnu naknadu u slučaju smrti umirovljenika.

Uvodi se također novi sustav utvrđivanja visine mirovina na osnovu bodovne formule tako da se visina mirovine bazira na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima, što automatizmom dovodi do veće pravičnosti. Tko više izdvaja, imat će i veće mirovine.

Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom, osiguranik stiče bodove proporcionalno uplaćenom. Tako se dobiva jedan bod ako je plaća bila u visini prosječne plaće. Zbir osobnih bodova za svaku godinu radnog staža se množi s općim bodom čija je predložena vrijednost 13,6. (Mirovina osiguranika koji je 40 godina imao prosječnu plaću iznosila bi, na primjer, 40x 13,6 odnosno 544 KM).

Novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. Najnižu mirovinu i to u dosadašnjem iznosu, koja će se dalje usklađivati s porastom troškova života.

Redovno i transparentno se vrši usklađivanje mirovina, tako da se vrijednost općeg boda (13,6KM) usklađuje prema postotku porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a penzije se usklađuju prema postotak porasta troškova života na godišnjoj razini u Federaciji BiH u prethodnoj godini. (Cilj je da se realna kupovna moć mirovine sačuva).
Ako su ekonomska kretanja povoljna, tj. ostvaruje se rast uz povoljne fiskalne uvjete, može se donijeti odluka o dodatnom usklađivanju iznad troškova života, ali ne više od polovice rasta realnih plaća (tzv. švicarska formula).

Propisano je i trezorsko poslovanje nositelja osiguranja. Svi prihodi od doprinosa za MIO slijevali bi se na jedan''proračunski račun'' iz kojeg bi se praktično vršila isplata mirovina. Takav pristup bi osigurao veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate mirovina.

Sve vrste naknada na koje se plaća doprinos za MIO preračunavaju se u staž/bodove, čime se povećava broj bodova, a time i visina mirovine, što dosad nije bilo propisano.

Stvoren je zakonski osnova za uvođenje adekvatnih stopa doprinosa za tzv. beneficirani radni staž.

Kod starosne mirovine nije došlo do povećanja broja godina starosti niti potrebnog mirovinskog staža, a uvedena je mogućnost starosne mirovine sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Mogućnost prijevremenog ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, uz pravedan odbitak, uvedena je umjesto prethodno predviđenog potpunog ukidanja prijevremenog umirovljenja.

Kopirati
Drag cursor here to close