RS rekorder u Europi po broju neradnih dana u siječnju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosanskohercegovački enitet Republika Srpska (RS), prema broju neradnih dana tijekom siječnja, spada u rekordere, ne samo u regiji, nego i u Europi.

Kada se zbroji praznovanje Nove godine, pravoslavnog Božića, Dana RS, pravoslavne Nove godine, zakonsko pravo za pravoslavne vjernike na dvodnevni izostanak s posla zbog proslava krsnih slava, nije čudo što se prvi mjesec u godini u ovom bh. entitetu naziva 'sveti siječanj'.

Stanovnici Republike Srpske ove godine u siječnju praznuju 13 dana, koliko se u nekim zemljama praznuje tijekom cijele godine. U kalendar neradnih dana uvedeni su i svi vjerski praznici Srpske pravoslavne crkve.

Praksa prema kojoj je vjerskim praznicima u RS dodijeljen status državnih praznika legalizirana je još 1992. godine kada je na inicijativu Radovana Karadžića, tadašnjeg predsjednika RS kojem danas Haški tribunal sudi za genocid i druge teške zločine, skupština bosanskih Srba donijela Zakon o slavama i svetkovinama.

Predstavnici probosanskih stranaka u Narodnoj skupštini Republike Srpske vodili su više od tri godine pravnu bitku kako bi došlo do usvajanja novog zakona o praznicima RS, kojim bi se razdvojili vjerski od entitetskih praznika, a time i ispoštovalo ustavno načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda u RS.

Zakon o praznicima RS na snagu je stupio 2007. godine, ali u proteklih pet godina ništa se značajno nije promijenilo. Praznici koji se slave na teritoriji BiH su Nova godina (01. i 02. siječanj), odnosno Praznik rada (01. i 02. svibanj). Treći praznik koji se slavi u cijeloj državi je 09. svibanj – Dan pobjede nad fašizmom.

U RS, pored zajedničkih praznika, neradnim danom se obilježavaju i 09. siječanj (Dan RS) i 21. studeni – dan kada je potpisan Daytonski sporazum i uspostavljen mir u BiH. U Federaciji su ta dva dana obični radni dani.

Slična je situacija i u Federaciji BiH. Prema Zakonu o praznicima Federacije BiH, dok se u RS redovno radi, u Federaciji se praznuje 01. ožujka kao Dan nezavisnosti BiH i 25. studeni kao Dan državnosti BiH. I kod ovih datuma nema suglasnosti sva tri konstitutivna naroda, jer se slavi u Federaciji, dok se u RS tada radi kao i svakog drugog dana.

Ekonomski analitičar Damir Miljević ističe da je jedan od stalnih problema s kojima se gospodarstvo u RS, ali i u cijeloj BiH susreće, osim visokih fiskalnih stopa i prevelik broj prazničnih dana. Vlada RS nastavlja s praksom da svojim uredbama i dalje vjerske praznike srpskog naroda pretvara u službene praznike RS.

Najveću štetu od toga imaju privatni poduzetnici koji, bez obzira na nacionalnu pripadnost i vjerska uvjerenja, moraju poštivati odluke Vlade, jer u protivnom bivaju suočeni s visokim novčanim kaznama zbog rada u dane praznika.