Poljoprivreda se treba razvijati kao biznis koji će doprinijeti zapošljavanju
Poticaji moraju biti veći
OBJAVA: Utorak, 16. listopada 2012. 14:53
IZVOR: Fena
AUTOR: M.A.
Poljoprivreda
0

Dio razloga je u fiskalnoj politici gdje, za razliku od većine zemalja koje imaju nižu stopu PDV-a za prehrambene proizvode, a posebno osnovne namirnice, BiH ima relativno visoku stopu koja opterećuje hranu.

Poticaji u poljoprivredi moraju biti veći i usmjereni upravo onima koji imaju najveći potencijal i uz to moraju imati kontinuitet, izjavio je Feni projekt- menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran.

Na Svjetski dan hrane, 16. listopad, stručnjaci podsjećaju da su proizvodnja hrane, njena pravilna raspodjela i sigurnost globalna pitanja današnjice.

Kada je riječ o izdvajanjima za poljoprivredu, kod nas se ona uglavnom svode na poticaje iz entitetskih proračuna.

"Ti poticaji, ne samo da su nedovoljni ukupnim iznosom, već kašnjenje u isplatama poticaja mnogo češće predstavlja veći problem od samog iznosa", dodao je Gavran.

Poseban problem, po njegovim riječima, jeste i to što se često ne daju pravim korisnicima ili nema kontinuiteta - jedne sezone se daje solidan iznos poticaja određenoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali se naredne godine promijeni politika i daju se nekoj drugoj proizvodnji čime izostane početni efekt.

Također je veoma važno, ističe Gavran, da to ne budu poticaji socijalnog karaktera, već da se stvarno ulaže u razvoj poljoprivrede i da se omogući da poljoprivreda ne samo zadovolji egzistenciju jedne ili više obitelji, već da se razvije kao biznis koji će doprinijeti i zapošljavanju.

Kada su u pitanju cijene hrane, Gavran navodi da je hrana ne samo preskupa sa stanovišta životnog standarda naših građana, već su neke osnovne namirnice drastično skuplje u BiH nego u zemljama s daleko višim životnim standardom iz različitih razloga.

"Dio razloga je u fiskalnoj politici gdje, za razliku od većine zemalja koje imaju nižu stopu PDV-a za prehrambene proizvode, a posebno osnovne namirnice, BiH ima relativno visoku stopu koja opterećuje hranu", dodao je Gavran.

Trgovački lobiji i visina maloprodajnih marži u BiH zbog još neadekvatnog nivoa konkurencije također doprinose višim cijenama i posebno, nedovoljno razvijena domaća proizvodnja.

"Jednostavno, domaći proizvođači zbog teških uvijeta poslovanja teško mogu nuditi niže cijene. S druge strane i globalna konkurencija, koja bi mogla ponuditi niže cijene, ne mora to raditi jer nema dovoljno jakih domaćih konkurenata", istaknuo je Gavran.

Po njegovim riječima, nakon dugog kašnjenja konačno se privode kraju procedure u vezi s usvajanjem osnovnih propisa tzv. higijenskog paketa i drugih koji reguliraju i pitanja sigurnosti hrane i mikrobiološke ispravnosti tako da će regulatorni okvir u ovoj oblasti u najskorijoj budućnosti biti usklađen s EU.

"Zahvaljući i međunarodnim projektima pomoći, poput projekta koji je jučer promoviran 'Jačanje kapaciteta veterinarskih laboratorija i veterinarskih inspekcija u BiH' ubrzano se radi na tome da se što prije ispune ti uvijeti i da se zaista može reći da sve što se dešava i ispituje u BiH ekvivalentno i uporedivo s onim što se događa u EU", dodao je Gavran.