Investiranje u zadovoljne ljude dugoročno se isplati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zamislite malu firmu u kojoj se zaposlenici pridržavaju sljedećeg obećanja:

„Obećavamo da ćemo uvijek nastojati biti najbolja verzija sebe, jer samo tako možemo rasti kao pojedinci, kolege, kompanija i partneri. Nekonvencionalni smo i slobodnog duha i fanatično posvećeni poslu koji živimo. Umjesto proizvoda koji će zadovoljiti formu, mi na ovom mjestu želimo graditi priče koje će imati značaj. Priče koje će biti podsjetnik da uvijek idemo dalje i uvijek pokušavamo bolje. Podsjetnik da ništa nije nemoguće i da granice ne postoje. Pod ovim krovom odlučujemo pisati drugačiju budućnost“.

Ovo nisu tek puke riječi, već obrazac svakodnevnog poslovanja kompanije Development studio, mnogo poznatije kroz svoj najvidljiviji rezultat rada -  portal Posao.ba.

Govoreći o firmama koje su u našoj zemlji ispoljile visok stepen društvene odgovornosti, nemoguće je zaobići ovu kompaniju, zahvaljujući kojoj je u proteklih deset godina, koliko postoji, zaposlenje pronašlo čak 40.000 ljudi.

Nezaposleni, kojih je, po posljednjim  podacima, oko 30 posto radno-sposobnog stanovništva, čine jednu od najvećih ugroženih kategorija u našoj zemlji.  Iako 'biti na birou' za mnoge predstavlja višegodišnje stanje beznađa, djelatnici portala Posao.ba radije će reći kako posla u BiH ima, samo treba biti fleksibilan u njegovom traženju.

Svoj servis potpuno besplatno su ponudili ovoj velikoj armiji ljudi. Na portalu Posao.ba, koji je inače jedan od deset najposjećenijih u BiH, tražitelji posla mogu pronaći informacije o otvorenim konkursima za radna mjesta, kao i neophodne savjete o zapošljavanju. Za razliku od sličnih servisa u svijetu, ovakve usluge se ne naplaćuju. O poslovnoj logici ove odluke govori Edin Mehić, osnivač i direktor kompanije:

„Iako bismo na taj način više zarađivali, mislim da u ovakvoj ekonomskoj situaciji u zemlji to ne bi bilo fer prema tražiteljima posla. Mi njima dajemo nadu, mogućnost da uđu na tržište rada i usavrše svoje vještine. Pristup oglasima za posao, savjeti, članci, edukacija, pa čak i telefonska podrška – te se usluge ne naplaćuju. Ispravnije je uslugu naplaćivati od poslodavaca, pa mi tako i ostvarujemo svoj prihod.“

Zahvaljujući bazi podataka u kojoj se sada nalazi više od 200.000 pojedinaca različitih profila, kompanija je u stanju pronalaziti adekvatnu radnu snagu za potrebe različitih poslodavaca, među kojima su, kako velike multinacionalne kompanije koje ulaze na tržište BiH, tako i mala lokalna poduzeća koja na ovaj način žele dobiti najbolje. 

Razbijanje predrasuda na domaćem tržištu rada

„Posla ima, mi ne bismo egzistirali kada ne bi postojali poslodavci koji traže radnu snagu. Ono što je i nas iznenadilo je rezultat istraživanja koje smo proveli, a koji pokazuje da mladi nezaposleni u našoj zemlji ne traže toliko platu, koliko socijalno prihvatljiv posao. Ljudi, npr. nisu spremni iz grada putovati u prigradska naselja da bi dobili posao u fabrici. Mladi su, uglavnom, zainteresirani za administrativne poslove u velikim gradovima. Među dugoročno nezaposlenimanema puno kandidata samo sa osnovnom školom, jer su to ljudi koji su fleksibilni. Slično je i sa visoko obrazovanim kadrovima. Najveći procenat nezaposlenih, čak sedamdeset posto, su ljudi sa srednjom stručnom spremom. Oni nisu spremni na fizičke poslove, a, nažalost, mahom su nedovoljno fleksibilni da bi išli u smjeru dokvalifikacije. Rijetko ko će se odlučiti da se prijavi za tražene poslove konobara, mesara ili radnika u tvornici šarafa“, objašnjava Mehić.

Iz tih razloga, ova kompanija oformila je mobilne timove koji često odlaze u manje sredine gdje na alternativne načine, kroz sajmove zapošljavanja ili radionice, pokušavaju regrutirati ljude. Samo u periodu od 2009. do 2012. obišli su preko 20 opština u BiH i održali radionice za preko 2000 nezaposlenih osoba, studenata i srednjoškolaca.

„Bukvalno, znamo na ulici postaviti štand gdje nudimo poslove, jer tu su, možda, ljudi koji nemaju pristup internetu i drugim medijima“, kaže naš sugovornik.

Možda je upravo ovo razlog što se na portalu Posao.ba rijetko oglašavaju državne firme, s izuzetkom npr. domova zdravlja iz manjih sredina, kojima nedostaju stručni medicinski kadrovi.

Kompanija svake godine učestvuje u izboru za poslodavca godine za osobe sa invaliditetom, s ciljem promocije jednakih šansi za zapošljavanje za sve i poticanja poslodavaca da zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Putem projekta Moć znanja obezbijedili su video treninge poslovnih vještina  za žrtve mina, a u saradnji sa njemačkom organizacijom GIZ kreirali obuku za operatere u call centrima namijenjenu nezaposlenima.

Društvena odgovornost upisana u DNK

Društveno odgovorno poslovanje je duboko je inkorporirano u djelovanje ove kompanije, u mnogim segmentima: od visokog nivoa ekoloških standarda, s obzirom da kompanija posluje online i ne koristi prirodne resurse, preko brojnih društveno-korisnih akcija, pa sve do najvišeg nivoa brige o kvaliteti usluge i zadovoljstva klijenata i uposlenika. Čini se da društvena odgovornost u ovoj kompaniji nadilazi okvire strategije, te da egzistira kao njeno suštinsko opredjeljenje: 

„U osnovi, naš najpopularniji brend Posao.ba u početku nije imao cilj da zarađuje novac, već smo imali namjeru stvarati nešto novo na tržištu. Iako mogu reći da smo to radili intuitivno, ekonomski teoretičari smatraju da je u današnje vrijeme to jedna od najboljih poslovnih strategija – da kreiraš vrijednost za klijente, a da kasnije razmišljaš kako ćeš napraviti novac. To su, vjerovatno, radile i genijalne kompanije poput Googlea ili Facebooka. Mi smo prve tri godine egzistirali  kao potpuno besplatan servis, kako za posloprimce, tako i za poslodavce. Na taj način smo sve usluge mogli razvijati zajedno s klijentima. Zvali smo njih da vidimo koje su to vrijednosti koje bi oni bili spremni da plate. Tako mogu reći da je, zapravo, u našoj DNK zapisano: 'služenje i davanje prije dobivanja'. Na kraju, ovo se pokazalo kao dobra strategija, jer smo profitabilni“.

Prednosti ovakvog razmišljanja su višestruke, a to će potvrditi i uposlenici kompanije Development studio.

„Jednog jutra, dok smo u kuhinji pravili kafu, kolegica nam je ispričala šta je njoj najveća motivacija da radi u ovoj firmi – to da ima mogućnost da svakoga dana nekoga obraduje. U takvim slučajevima svi pobjeđujemo“.

A da je zadovoljan i harmoničan radni tim jedan od značajnih preduvjeta dobrog poslovanja, potvrđuje i primjer ove kompanije. Ako je vjerovati uspješnom biznismenu Edinu Mehiću, društveno odgovorne aktivnosti među zaposlenicima podižu svijest o kvaliteti onoga čime se bave, motivišu ih, povećavaju profesionalnu posvećenost, ulijevaju optimizam i daju dobru energiju. Sve ono što nam itekako treba  u zemlji u kojoj nam, prečesto, sumorna i učmala svakodnevica zaklanja pogled prema svijetlim, dobrim primjerima odgovornog poslovanja.

Čovjek u središtu poslovne filozofije

U naprednom poslovnom svijetu, koncepti društveno odovornog poslovanja usvojeni su kao praksa koja skoro da se podrazumijeva, no i dalje nas neki slučajevi nadahnjuju i uče. Bill Gates i Warren Buffett svjetski su poznati primjeri 'kapitalista s ljudskim licem', a njima uz bok stoji i Götz Werner, vlasnik multinacionalnog maloprodajnog lanca 'dm' (Drogeriemarkt). Ovaj gospodin, inače profesor poduzetništva na Institutu za tehnologiju u Karlsruheu, prije tri godine odrekao se svog bogatstva i cjelokupan udio u vlasništvu poklonio jednoj dobrotvornoj fondaciji.

Na primjeru rada ove internacionalne kompanije mogu se sagledati svi aspekti odgovornog poslovanja. Kada danas uđete u bilo koju od 53 prodavnice koje nose oznaku 'dm', rasprostranjene u 32 bosanskohercegovačka grada,  dočekat će vas vedri pozdrav 'dobar dan' upućen od strane prodavačice. Ovo je samo mali gest ljubaznosti, ali za naše društvo itekako značajan, kao primjer kako se ostvaruje poslovna filozofija u čijem je središtu čovjek.

Iako u svom asortimanu nude više od 10.000 različitih proizvoda s naglaskom na zdravlju i ljepoti, od kojih su mnogi vlastite robne marke, u dm-u će vam reći da su njihove konkurentske prednosti ljudski resursi, profesionalnost i usluga, te jedinstven doživljaj kupovine.

„dm svojim zaposlenicima nudi plaćeni slobodni dan koji mogu iskoristiti za volonterski rad za dobrobit zajednice i okoline. Na ovaj način zaposlenici imaju priliku za daljnji lični razvoj. Tokom 2013. godine, 149 zaposlenika dm-a iskoristilo je plaćeni dan i pružilo uređeniju životnu sredinu stanovnicima Dobrinje i Ilidže kao i na lokacijama u Mostaru i Banja Luci. Zaposlenici dm-a su također aktivni učesnici akcija dobrovoljnog darivanja krvi koje smo do sada tri puta sproveli u saradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu FBiH.“, objasnila nam je Adisa Huskić, voditeljica regije i resora Ljudski resursi.

Nakon što je jedan od svojih volonterskih dana proveo u akciji čišćenja rijeke Radobolje u Mostaru, Ante Milićević, regionalni menadžer dm-a nam je rekao: „Ponosan sam na sebe i ostale dm-ovce što smo svojim volonterskim radom dali društvenu dimenziju odnosu prema okolišu i pokazali da je odgovoran odnos prema prirodi sastavni dio našeg poslovanja i kulture.“

Šetači na omiljenom Vilsonovom šetalištu u Sarajevu, odnedavno imaju priliku koristiti sprave za vježbanje koje je postavila ova kompanija. Isprva stidljivo, a potom sve hrabrije i vidljivije, građani svih generacija korištenje ovih sprava doživljavaju kao sastavni dio šetnje, pa čak i kao cilj odlaska na 'Vils'. Time je ova društveno korisna donacija ne samo podarila sadržaj korisnicima jednog javnog prostora, nego i promijenila ustaljene navike, te motivisala mnoge da se okrenu zdravijem životu. 

Slične sprave za vježbanje uručene su i ustanovama za djecu bez roditeljskog staranja u šest  bosanskohercegovačkih gradova. U skladu sa promocijom zdravog života, dm u ljetnim mjesecima skreće pažnju na zaštitu kože od štetnog djelovanja sunčevih zraka, pa je tako posjetiteljima kupališta u Sarajevu, Tuzli i Laktašima ponudilo besplatne dermatološke preglede na licu mjesta.

Niz sličnih akcija ove kompanije potvrđuju ispravnost poslovne filozofije u čijem je središtu čovjek. Tako kupci njihovu maksimu 'Tu sam čovjek' mogu doživjeti i izvan prodajnog mjesta, sve sa ciljem zdravijeg i kvalitetniheg života.

Ovim se priča o društveno odgovornim kompanijama u Bosni i Hercegovini ne iscrpljuje. Mnogi primjeri svjedoče da je usmjerenje ka dobrobiti društva često komplementarno sa mudrim vođenjem malih, srednjih i velikih preduzeća. Pomenimo, npr. HeidelbergCement,  kompaniju iz Kaknja koja je ugradila najsavremenije filtere kako bi sačuvala gradić od zagađenja,  ili Prevent iz Visokog koja stipendira oko 1000 učenika i studenata. Naredne sedmice, vodimo vas na područje Hercegovine, a potom idemo u Banja Luku. 

Priča je objavljena u sklopu kampanje USAID-a "Odgovorno djelovanje - dobro poslovanje“