Posrnulo gospodarstvo

Hercegovački giganti danas na koljenima

Gospodarstvo / Flash | 22. 01. 2015. u 08:19 Z.D.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Gospodarstvo u šest općina istočne Hercegovine, kao i u Foči, Kalinoviku i Čajniču, koji spadaju u nadležnost Okružnog gospodarskog suda u Trebinju, najvećim dijelom je uništeno, a imovina gospodarskih giganata koji su nekada bili nositelji razvoja ovih sredina uglavnom je već rasprodana u stečajnim postupcima.

U ovom sudu kažu da su tijekom protekle godine zaprimili 18 stečajnih predmeta, ali su od osnivanja ove pravosudne institucije, prije nepunih pet godina, do danas zaprimili 181 stečajni predmet, od čega je već 151 riješen, a ostalih trideset je u radu, odnosno stečajevi su u tijeku ili se imovina još rasprodaje.

Od ovog broja veoma mali broj poduzeća uspio je da se nakon stečaja reorganizira i da pokrene ponovnu proizvodnju u cijelosti, ili su pojedini dijelovi nekadašnjih gospodarskih kompleksa rasparčani i prodani u manjim cjelinama, gdje je tek poneki pogon ponovo stavljen u funkciju, kakav je slučaj s fočanskim "Maglićem" ili "Bilećankom" iz Bileće, prenose Nezavisne novine.

Od nekadašnjih nositelja razvoja tekstilne industrije Hercegovine ostala su, tvrde stečajni upravnici, samo imena, nešto imovine i mnogo veća dugovanja, tako da je i imovinu teško unovčiti, pa stečajni postupak ni u "Bilećanki", niti u trebinjskom "Novoteksu" još nije okončan.

U Okružnom gospodarskom sudu kažu da su stečaji u tijeku i u fazi su unovčenja imovine, a ništa brži proces nije ni kod "Neimarstva" iz Trebinja, gdje ni nakon gotovo dvije godine od pokretanja stečajnog procesa nije utvrđeno pravo stanje.

U "Neimarstvu" se, kažu, vrši utvrđivanje prijavljenih potraživanja, te utvrđivanje i identifikacija imovine, dok su u fočanskom "Magliću" završeni stečajni postupci u svim jedinicama i u tijeku je provođenje usvojenog Stečajnog plana.

Iako sudovi ne mogu voditi stečajne postupke prije prijedloga za njihovo pokretanje koje podnose lica zakonom definirana, nije tajna da se ovi postupci sprovode tek kada za poduzeće postaje kasno.

Dragan Simović, predsjednik Sindikalne organizacije za regiju istočne Hercegovine, kaže da se najčešće događa da se namjerno dovodi do propasti firme u suradnji s nekim tko "sa strane" čeka na to i u principu najčešće prostor upotrijebi u neke druge svrhe.

"Problem je u tome što se i taj prostor upotrijebi uglavnom u svrhe potrošnje, a ne proizvodnje, iako se ovakva praksa može prekinuti, jer u zakonu precizno stoji da ako poduzeće nije likvidno 60 dana, da se u roku od 60 dana može pokrenuti stečaj", kaže Simović, prenose Nezavisne novine.

On objašnja da je samo potrebno provoditi jači monitoring poduzeća i voditi računa o tome da li se na vrijeme plaćaju obaveze dobavljačima, plaće radnicima i ostale obaveze iz domena rada, pa se ne bi događalo da se stečaj pokrene tek nakon nekoliko godina takvog poslovanja, gdje dugovanja premaše i do deset puta vrijednost firme.

Kopirati
Drag cursor here to close