Ugroženost aranžmana

BiH prijeti pogoršanje kreditnog rejtinga

Gospodarstvo / Flash | 22. 07. 2017. u 07:04 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog ugroženosti aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i neefikasnosti funkcioniranja institucija, moguće je pogoršanje kreditnog rejtinga BiH, navedeno je u najnovijem ekonomskom izvještaju Europske komisije za zapadni Balkan.

Naime, kako je istaknuto u dijelu koji se odnosi na BiH, iako je agencija za kreditni rejting "Moody's" objavila rejting BiH B3 sa stabilnim izgledima, zbog spomenutih problema postoji rizik da se taj rejting dodatno snizi. Za Zorana Pavlovića, ekonomista iz Banjaluke, ovo je logična posljedica činjenice da je BiH ušla u suradnju s MMF-om, a da ne ispunjava svoje obveze, pišu Nezavisne.com

"Kada ste međunarodni dužnik, a imate ugovor s MMF-om, onda morate prvo njega izmiriti pa onda sve ostale", kaže Pavlović. Istovremeno, sudeći prema izvještaju, čini se da se vlasti BiH sve teže zadužuju kod komercijalnih banaka za polovično krpljenje proračunskih rupa.

"Krediti za javni sektor u entitetima, županijama i općinama su pali za 8,7 posto u svibnju dok su u prvom kvartalu pali za čak 13 posto", navedeno je u ovom izvještaju. Pavlović objašnjava da je zbog zakona o bankarstvu u oba entiteta definiran nivo mogućeg zaduživanja pojedine kompanije, odnosno banaka u odnosu na potencijal banke.

"Po tom osnovu dolazi se do maksimalnog nivoa mogućeg zaduživanja. Banke, odnosno druge financijske institucije nemaju mogućnost da se više zadužuju u smislu da više daju para entitetskim vladama, i to je razlog za podatak koji su oni naveli", navodi Pavlović. Prema fiskalnom programu čija je implementacija u ijeku, Europska komisija u izvještaju ističe da će konsolidirani proračunski deficit iznositi 0,3 posto.

"Deficit je primarno prouzrokovan od strane lokalnih vlasti i socijalnih fondova u iznosu od -0,5, odnosno -0,1 posto, dok središnje vlasti targetiraju konsolidirani suficit od 0,3 posto bruto domaćeg proizvoda", navedeno je u izvještaju. Zbog boljeg prikupljanja poreznih prihoda, u izvještaju ističu da će fiskalni program imati bolje financijske rezultate.

"Javni dug je ostao na 41,1 posto krajem 2016, što je nešto niže u odnosu na 42 posto na kraju 2015. Vanjski dug je porastao za dva posto, koji je i više nego dovoljno kompenziran smanjenjem unutrašnjeg duga za 1,6 posto", navedeno je u izvještaju. Sudeći prema njemu, još loših vijesti dolazi u oblasti proizvodnje s obzirom na to da se ističe da je u prvih pet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja manja za dva posto, najviše zbog hladnog vremena i posljedičnih problema u proizvodnji električne energije.

Pavlović kaže da naša industrijska proizvodnja nije pretjerano vezana za električnu energiju, osim za proizvodnju aluminija u Mostaru i činjenice da se električna energija izvozi. "Nedostatak struje utiče na mogućnost prerade i proizvodnje aluminija, a i sama struja je izvozni proizvod", navodi on.

Iako je došlo do manjeg povećanja plata, u izvještaju ističu da je zbog rasta cijena maloprodajnih potrošačkih proizvoda za 5,4 posto u prvih pet mjeseci 2016. u poređenju s istim periodom prethodne, došlo do realnog smanjenja plata za -0,4 posto.

U izvještaju su prvi put navedena i najvažnija izvozna tržišta za bh. robu. Izvoz robe široke potrošnje porastao je za čak 20,5 posto u prvih pet mjeseci u odnosu na isti period prethodne godine zahvaljujući jačem izvozu u Hrvatsku, Srbiju, Austriju i Sloveniju. Istaknuto je da BiH čak 40 posto svojih izvoznih proizvoda prodaje u Njemačkoj, Italiji i Hrvatskoj.

Za ovaj podatak Pavlović vidi objašnjenje u činjenici da su domaći proizvođači zbog slabe kupovne moći na tržištu BiH prisiljeni tražiti strana tržišta koja su platežno sposobna.

"U biti jedini izlaz BiH u ovom momentu jeste orijentacija ka izvoznim artiklima za poznatog kupca i da tako zapošljavaju domaću radnu snagu. Praktično mi nemamo manevarskog prostora za neki drugi strateški koncept ekonomskog razvoja", zaključio je Pavlović.

Kopirati
Drag cursor here to close